Završetkom obnove tvrđave hercega Stjepana, Ljubuški će dobiti dodatan turistički adut – srednjovjekovnu tvrđavu koja će u skoroj budućnosti postati mjesto održavanja velikog broja manifestacija.
Tvrđava hercega Stjepana nalazi se na istaknutom vrhu brda Buturovica, na 396 metara nadmorske visine. Izgradnja tvrđave obično se pripisuje hercegu Stjepanu, premda je, zapravo, ta utvrda starija od njega.
Kompleks tvrđave sastoji se iz dva dijela: središnja kula četverokutnog oblika, popularno zvana ”Herceguša“, izgrađena je krajem 14. ili početkom 15. stoljeća, a zidina u obliku nepravilnog višekutnika s masivnim kulama nastala je u osmanskom razdoblju nakon 1472.
U listopadu 2003. godine utvrda je proglašena nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.
Obnova kroz EU projekte
Tvrđava je dugo vremena bila zapuštena i prijetila je opasnost od urušavanja, no posljednjih godina intenzivno se radi na njezinoj restauraciji, rekonstrukciji i obnovi.
– Radovi koji se odvijaju u sklopu EU projekta ”Heritage Revived” privode se kraju i trebali bi biti gotovi do kraja lipnja. Cilj tog projekta je očuvati, valorizirati i promicati kulturno-povijesnu baštinu u pograničnim područjima, a kod nas su to tvrđava herceg Stjepana i rimski vojni logor Gračine u Ljubuškom – kazao je Feni ravnatelj Razvojne agencije Županije zapadnohercegovačke (HERAG) Radoslav Luburić.
Po njegovim riječima, radovi koji se trenutno izvode najzahtjevniji su do sada i najveći što se tiče financija. U sklopu tih radova obnovljen je središnji dio kule ”Herceguše” i okolni zidovi koji su bili u ruševnom stanju.
– Kroz dva projekta odrađena u programu prekogranične suradnje s Crnom Gorom asfaltirali smo pristupnu cestu te preko projekta „Fort-Net” obnovili jugoistočne bedeme koji su bili najugroženiji i koji su predstavljali opasnost za domove koji se nalaze ispod same kule – dodao je Luburić.
Do sada je završeno oko 60 posto posla, ocijenio je Luburić, te je najavio nastavak aktivnosti na rekonstrukciji i obnovi tvrđave, kao i na uređenju posjetiteljskog centra na rimskom nalazištu Gračine:
– Kad sklopimo sve ovo s prirodnim ljepotama Ljubuškog i okolice, moći ćemo zadržati posjetitelje više dana. Ne samo mi, već i čitava Hercegovina.
Aplikacija za UNESCO
Gradonačelnik Ljubuškog Vedran Markotić kazao je kako je do sada u obnovu tvrđave uloženo između jedan i pol milijuna i dva milijuna maraka.
– Mi nećemo stati na ovome, idemo dalje. Priprema se na novi Interreg natječaj koji ide na jesen. Gore ima još puno posla i trebat će još rada i truda da stari grad zasja u punom sjaju. Naša tvrđava je nacionalni spomenik nulte kategorije, kada restauriramo tvrđavu nadam se da će se steći uvjeti kako bi tvrđava bila proglašena zaštićenom baštinom na UNESCO-voj listi – istaknuo je.
Gradonačelnik je podsjetio kako se pored radova na tvrđavi hercega Stjepana uređuje posjetiteljski centra na rimskom nalazištu Gračine, u sklopu kojega će biti muzej.
Kada se sav posao privede kraju Ljubuški će dobiti još jedan jak turistički adut, ocijenio je Markotić.
– Obnova tvrđave uvelike će pridonijeti našoj turističkoj ponudi. Ljubuški je odavno etabliran na turističkoj karti BiH, od prirodnih do kulturno-povijesnih znamenitosti. Mogućnosti nakon obnove tvrđave su beskonačne. Nakon završetka obnove, tvrđava će postati dragulj naše ponude – zaključio je gradonačelnik Ljubuškog./Fena/HMS/
Nikad ne mogu svatit kako se tacno ne zna koliko se u sta utrosilo?Tako se ponasaju samo rasipnici a ne odgovorne osobe.Inace bi tribalo obnovit ne samo kulu vec i cili stari grad sto bi bila i turisticka i kulturna a ,zasto ne,i filimska kulisa.
Samo da se zna objekat nema historijske veze sa vojvodom Kosacom stjepanom…lažu o Bosni porvaceni i posrbljeni bosnjaci iz kompleksa izdaje…
De nam ti objasni ko je bio Herceg Stefan Kosača i što je dobio ime kosača,kosio je nečije glupe zatucane glavurdže zato ga ni ne slavite.Zatucana bando zakarpatska.Peri golfa i na put nema vam mjesta na ovoj svetoj kršćanskoj zemlji.
S kim onda ima veze?
Nakon smrti Jelene herceg Stjepan je tražio ženu, te se obratio i princezi Barbari od Lihtenštajna. U pismu od 1. marta 1455. godine nudi joj brak te navodi da princeza Barbara može ostati katolkinja i sa sobom povesti sluge i svećenike svoga obreda, te uvjerenje da će dobiti jedan grad poslije muževe smrti. Dokaze Stjepanovog patarenstva imamo i u narednom periodu. Tako papa Pio II (1458 – 1464) u svom djelu “Commentarii rerum memorabilium”, navodi da je pod zaštitu hercega Stjepana pobjeglo 40 000 patarena, dok je katoličanstvo primilo samo 2 000 Bosanaca. Također spominje i da je Stjepan, nakon kralja druga najmoćnija persona Bosne i da posjeduje moćan broj podanika, ali zaraženih manihejskom herezom. Nema sumnje da je broj patarena pretjeran ali je sigurno da se radi o hereticima koji su to vrijeme još uvijek slijedili vjeru sa didom na čelu i imali stanovit utjecaj u srednjovjekovnom bosanskom društvu.