Kada se mislilo da je vrhunac političke apsurdnosti u tome što su se u Klubu Srba u Kantonu Sarajevo našli Haris Pleho i Rasim Smajić iz Bosanske stranke Mirnesa Ajanovića i Nermin Bjelak iz BPS-a Sefera Halilovića, još poraznija je činjenica da bi upravo njih trojica mogla biti ključ pri izboru potpredsjednika Federacije BiH iz reda srpskog naroda.
No trojica zastupnika bez obzira na sve preuzela su svoje mandate. Od najava iz Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP) BiH da će biti izvršene provjere i da će im biti oduzeti mandati, čini se, nema ništa.
Jedno od osnovnih ljudskih prava je pravo na nacionalno izjašnjavanje i ne postoje ni ustavne ni zakonske odredbe koje ga mogu oduzeti, međutim, sporno bi moglo biti to što su se Pleho, Smajić i Bjelak ranije izjašnjavali kao ‘ostali’.
Izborni zakon BiH kaže da se u jednom izbornom ciklusu, a on traje četiri godine, ne može mijenjati izjašnjavanje o pripadnosti jednom od konstitutivnih naroda ili skupini ‘ostali’. Na lokalnim izborima 2012. Pleho se izjasnio kao ‘ostali’ i izabran je za vijećnika BOSS-a u Općinskom vijeću Novi Grad, a potom i za vijećnika u Gradskom vijeću Sarajevo. Bjelak se tada izjasnio kao ‘ostali’ i izabran je za vijećnika u Općinskom vijeću Stari Grad.
Što se tiče izbora predsjednika i potpredsjednika FBiH, oni se po Ustavu biraju tako što svaki od tri kluba naroda u Domu naroda FBiH predloži svog kandidata. Kandidata predlaže minimalno trećina kluba, što iznosi šest izaslanika. Od predložene trojice većina u Zastupničkom domu FBiH bira predsjednika i dvojicu potpredsjednika te odluku šalje na potvrđivanje Domu naroda koji također treba odlučiti većinom, uključujući većinu kluba svakog naroda.
No, ukoliko nijedna lista ne dobije potrebnu većinu, postupak kandidiranja se ponavlja. Ukoliko u ponovljenom postupku jedan od domova odbije tu zajedničku listu, smatra se da su kandidirane osobe izabrane prihvaćanjem liste u samo jednom domu.
U dosadašnjim pregovorima oko formiranja vlasti između SDA, DF-a i HDZ-a BiH dogovoreno je da će u raspodjeli pozicija mjesto predsjednika FBiH pripasti HDZ-u BiH, a dvojice potpredsjednika SDA i DF-u koji bi trebao imenovati srpskog potpredsjednika.
No, problem je u tome što DF u Klubu Srba ima samo jednog izaslanika – Draženku Subašić iz Zenice. U klubu je još šest SDP-ovaca: Mladen Lonić i Željko Mirković iz Unsko-sanske županije, Slađan Ilić iz Tuzlanske županije, Vesna Saradžić iz Hercegovačko-neretvanske, Nikola Simić iz Srednjobosanske i Slaviša Šućur iz Sarajevske. U Klubu su i tri izaslanika SNSD-a iz Hercegbosanske županije: Slaviša Mihajlović, Drago Puzigaća i Stevica Lukač. Po jednog izaslanika ima Naša stranka – Predraga Kojovića iz Sarajeva, zatim Liberalna stranka iz koje je Daliborka Milović iz Goražda te Narodna stranka Radom za boljitak iz koje je Slobodan Tomić iz Širokog Brijega te HDZ BiH iz kojeg je Zora Dujmović iz Mostara. S Harisom Plehom i Rasimom Smajićem iz Bosanske stranke i Nerminom Bjelakom iz BPS-a Sefera Halilovića Klub Srba je popunjen i broji 17 izaslanika do kojih je prethodnih godina bilo teško doći.
Međutim, DF-u je potrebno šest ruku koje će podržati njihov prijedlog za srpskog potpredsjednika. Sa svojim koalicijskim partnerom HDZ-om BiH imaju tek dvije.
Iz krugova bliskih SDP-u tvrde kako ova stranka neće podržati DF-ov prijedlog, a istog su stava i u SNSD-u. Tako preostaje da DF-ovog eventualnog kandidata podrže izaslanici iz manjih stranaka među kojima “novopečeni Srbi” Pleho, Smajić i Bjelak.
Da je situacija i žalosna i smiješna, najbolje svjedoči vic koji se pojavio kada je u Sarajevu u petak prekinuta konstituirajuća sjednica Skupštine – ‘Sjednica prekinuta jer je Klub Srba morao na džumu’.
S obzirom na odnos snaga u Klubu Srba, navodno nije isključeno da i neka druga stranka predloži svog kandidata. U SDP-u navodno ima i razmišljanja u tom pravcu. Budući da ta stranka neće biti dio federalne vlasti, to bi vjerojatno bio bezuspješan pokušaj.
wpDiscuz