Wigemark je rekao da se mora raditi na provođenju reformi kako bi se ispunila očekivanja bh. građana, dodajući da “nije dovoljno imati reformske zakone, nego ih je potrebno i implementirati”.
Specijalni predstavnik Europske unije i šef Delegacije EU u Bosni i Hercegovini Lars-Gunnar Wigemark kazao je danas, sudjelujući na prvom sastanku Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje između Parlamentarne skupštine BiH i Europskog parlamenta, da je sada važan trenutak za reforme u BiH.
Obraćajući se parlamentarcima iznio je stav da je europska budućnost BiH sada mnogo bliža nego što je to ikada prije bio slučaj, a pozvao je i sudionike današnjeg sastanka da se aktiviraju u nadzoru i kontroli nad provođenjem obaveza iz Reformske agende.
On je podvukao da se mora raditi na potpunom provođenju reformi kako bi se ispunila očekivanja bh. građana, dodajući da “nije dovoljno imati reformske zakone, nego ih je potrebno i implementirati”.
Podsjetio je da su osnovne stvari na kojima se treba raditi provođenje socijalno-ekonomskih reformi uključujući javne financije, reforme u oblasti socijalne zaštite i mirovinskog sustava, a posebno tržišta rada.
Govoreći o potrebnoj reformi pravosudnog sustava, Wigemark je iznio podatak da je trenutno u BiH tri milijuna krivičnih djela koja sudovi nisu do kraja procesuirali, a neki od njih se mogu riješiti uz pomoć arbitraže.
Kao još jednu važnu oblast za provođenje reformi istaknuo je reformu javne uprave kako bi javna administracija bila bolja i efikasnija te je podvukao da BiH ima najveći javni sektor u regiji.
– Osim reformi potrebno je uspostaviti dobru koordinaciju o pitanjima europskih integracija. To će biti od velikog značaja da bi BiH ostala na putu europskih integracija te u pogledu razrade strategija, zaključio je Wigemark, javlja Fena.
Direktorica Direkcije za europske integracije uime Vijeća ministara BiH Nevenka Savić je kazala da je ovo prvi među sastancima tijela koja se uspostavljaju na osnovu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) te je najavila da bi do kraja ove godine trebali biti održani sastanci Vijeća i Odbora za stabilizaciju i pridruživanje.
Savić i Wigemark podsjetili su na pozitivne stvari koje su se u posljednje vrijeme dogodile kada je u pitanju napredak BiH ka Europskoj unije nakon što je u prosincu formuliran novi pristup EU prema BiH.
Predsjednik delegacije Europskog parlamenta za odnose s BiH i Kosovom Tonino Picula je u obraćanju istaknuo da se tragedije iz devedesetih ne bi trebale zaboraviti, ali one ne trebaju biti opravdanje za loše postupke.
Ocijenio je da je BiH puna potencijala koje je potrebno iskoristiti, a sve za dobrobiti bh. građana kako bi BiH bila država iz koje mladi ne žele otići.
Podsjetio je da ove godine nije mnogo puta spominjan “Sejdić-Finci” i to nije slučajno nego je to, kaže Picula, politički izbor. Smatra da ta imena simboliziraju problem u BiH u procesu odlučivanja.
Kao probleme istaknuo je i činjenicu da se u Mostaru ne mogu održati lokalni izbori, ali i najavu referenduma o pravosuđu u Banjoj Luci, zaključujući da su problemi stagnacije u BiH bili unutarnji.
Današnjom prvom sesijom sastanka Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje između Parlamentarne skupštine BiH i Europskog parlamenta predsjedavao je Nikola Lovrinović, predsjedavajući Zajedničke komisije za europske integracije PSBiH, a sastanak će biti nastavljen i sutra.
Obraćajući se parlamentarcima iznio je stav da je europska budućnost BiH sada mnogo bliža nego što je to ikada prije bio slučaj, a pozvao je i sudionike današnjeg sastanka da se aktiviraju u nadzoru i kontroli nad provođenjem obaveza iz Reformske agende.
On je podvukao da se mora raditi na potpunom provođenju reformi kako bi se ispunila očekivanja bh. građana, dodajući da “nije dovoljno imati reformske zakone, nego ih je potrebno i implementirati”.
Podsjetio je da su osnovne stvari na kojima se treba raditi provođenje socijalno-ekonomskih reformi uključujući javne financije, reforme u oblasti socijalne zaštite i mirovinskog sustava, a posebno tržišta rada.
Govoreći o potrebnoj reformi pravosudnog sustava, Wigemark je iznio podatak da je trenutno u BiH tri milijuna krivičnih djela koja sudovi nisu do kraja procesuirali, a neki od njih se mogu riješiti uz pomoć arbitraže.
Kao još jednu važnu oblast za provođenje reformi istaknuo je reformu javne uprave kako bi javna administracija bila bolja i efikasnija te je podvukao da BiH ima najveći javni sektor u regiji.
– Osim reformi potrebno je uspostaviti dobru koordinaciju o pitanjima europskih integracija. To će biti od velikog značaja da bi BiH ostala na putu europskih integracija te u pogledu razrade strategija, zaključio je Wigemark, javlja Fena.
Direktorica Direkcije za europske integracije uime Vijeća ministara BiH Nevenka Savić je kazala da je ovo prvi među sastancima tijela koja se uspostavljaju na osnovu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) te je najavila da bi do kraja ove godine trebali biti održani sastanci Vijeća i Odbora za stabilizaciju i pridruživanje.
Savić i Wigemark podsjetili su na pozitivne stvari koje su se u posljednje vrijeme dogodile kada je u pitanju napredak BiH ka Europskoj unije nakon što je u prosincu formuliran novi pristup EU prema BiH.
Predsjednik delegacije Europskog parlamenta za odnose s BiH i Kosovom Tonino Picula je u obraćanju istaknuo da se tragedije iz devedesetih ne bi trebale zaboraviti, ali one ne trebaju biti opravdanje za loše postupke.
Ocijenio je da je BiH puna potencijala koje je potrebno iskoristiti, a sve za dobrobiti bh. građana kako bi BiH bila država iz koje mladi ne žele otići.
Podsjetio je da ove godine nije mnogo puta spominjan “Sejdić-Finci” i to nije slučajno nego je to, kaže Picula, politički izbor. Smatra da ta imena simboliziraju problem u BiH u procesu odlučivanja.
Kao probleme istaknuo je i činjenicu da se u Mostaru ne mogu održati lokalni izbori, ali i najavu referenduma o pravosuđu u Banjoj Luci, zaključujući da su problemi stagnacije u BiH bili unutarnji.
Današnjom prvom sesijom sastanka Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje između Parlamentarne skupštine BiH i Europskog parlamenta predsjedavao je Nikola Lovrinović, predsjedavajući Zajedničke komisije za europske integracije PSBiH, a sastanak će biti nastavljen i sutra.