Lagumdžija odlazi, SDS na prekretnici?

SARAJEVO, BANJALUKA – Nedavno završeni parlamentarni izbori u BiH, po mišljenju mnogih, najdramatičniji, najneizvjesniji i najmasovniji u postdejtonskoj BiH, osim što su označili pobjedu narodnjačkih partija SDA i HDZ BiH i pokazali svu snagu SNSD-a, prema svemu sudeći, značiće i odlazak nekih dugogodišnjih partijskih lidera ili pak podjele u gubitničkim partijama.

Prvi lider koji bi mogao otići je Zlatko Lagumdžija, predsjednik SDP-a, koji je nakon sunovrata ove partije za svega četiri godine i sam najavio povlačenje. Osim Lagumdžije i SDP-a, velika previranja očekuju se i u SDS-u, gdje se Mladenu Bosiću, lideru najveće opozicione stranke u RS, opasno ljulja fotelja prvog čovjeka SDS-a. Nakon gotovo devet godina u opoziciji, značajan broj esdeesovaca je nezadovoljan rezultatima izbora i činjenicom da će u RS, po svemu sudeći, još četiri godine biti bez poluga vlasti.

SCENARIJI: U SDS-u moguća su dva scenarija, ili odlazak Bosića, ili raskol u stranci, ali tek nakon što se verifikuju mandati u Narodnoj skupštini RS i Predstavničkom domu parlamenta BiH.

Zanimljivo je i to da šira javnost i tri dana nakon izbora nije čula poruku Bosića, kao lidera opozicije u RS. Na pitanje gdje je Bosić i zašto se nije obraćao javnosti, Aleksandra Pandurević, poslanik u Predstavničkom domu parlamenta BiH, kaže da to nije tačno i da se Bosić u izbornoj noći obratio javnosti.

Zanimljivo je da je to prvo i zasad jedino obraćanje Bosića nakon izbora bilo oko tri časa ujutro u izbornoj noći, kada je rekao da su izborni rezultati veoma izjednačeni.

“Gospodin Bosić trenutno se nalazi na službenom putu”, rekla je danas Pandurevićeva, a na pitanje da li su moguće promjene u vrhu SDS-a, rekla je da je 2012. godine od “režimskih medija koji se godinama bave stanjem u SDS-u” očekivala da postave pitanje da li će Milorad Dodik, predsjednik RS podnijeti ostavku nakon što je izgubio lokalne izbore.

Ona je danas, braneći Bosića, još jednom ponovila da su u SDS-u zadovoljni rezultatima izbora i da, otkad on vodi stranku, imaju trend rasta broja glasova.

I većina zvaničnika SDS-a, s kojima smo danas kontaktirali, tvrdila je da od raskola u stranci nema ništa, a kako je rekao Dragan Ćuzulan: “To prvi put čujem od vas. Ako hoćete da prikažete raskol, vi ćete tako i uraditi.”

O mogućem raskolu u SDS-u, dan nakon izbora govorio je i Dodik, predsjednik RS, naglašavajući da je SDS “najveći politički magarac” koji je izgubio predsjednika i parlament te da vrlo brzo treba očekivati da će u toj stranci početi raskoli.

OPREZ: I u nezvaničnim razgovorima, prvaci SDS-a izuzetno su oprezni kada je u pitanju stanje u ovoj stranci i budućnost njenog lidera, ali ipak se može izvući zaključak da i nije tako sjajno kako žele da ga predstave.

Za razliku od SDS-a, gdje prvaci ove stranke tvrde da su zadovoljni ostvarenim rezultatima i da od raskola u stranci i odlaska Bosića neće biti ništa, u SDP-u zvaničnici ne kriju nezadovoljstvo, a već na izbornom kongresu u prvoj polovini naredne godine moguće je očekivati da ključne pozicije u stranci preuzmu neki novi ljudi.

Za Mirzu Kušljugića, član Predsjedništva SDP-a i državnog poslanika, nema dvojbe da je za izborni krah najodgovornije rukovodstvo partije.

“Tako je u svakoj stranci, za izborni rezultat odgovorno je rukovodstvo. No, to je samo jedna strana medalje, druga je da vidimo šta i kako dalje”, ističe Kušljugić. On smatra da je najprije neophodna podrobna analiza izbornog rezultata SDP-a.

“Međutim, najprije želimo da vidimo kako će se formirati vlast, te trendove i procese”, ističe Kušljugić.

Bakir Hadžiomerović, kandidat SDP-a za člana Predsjedništva BiH, koji je do trenutka pisanja ovog teksta (93,23 posto obrađenih mjesta) dobio podršku 70.000 birača, dijeli mišljenje da je najveća odgovornost na rukovodstvu.

ODGOVORNOST: “Međutim, ne može se svaliti sva priča samo na jednog čovjeka, kao što Zlatko Lagumdžija prije četiri godine nije sam bio zaslužan za veliki izborni trijumf. Isto tako, bilo bi korektno da Lagumdžija kao predsjednik snosi komandnu odgovornost. Ali nije on jedini, moramo se pogledati u oči”, ističe Hadžiomerović.

Potpuna demokratizacija SDP-a, kako smatra, jedan je od ključnih koraka ka stabiliziranju partije.

“Novi izbor rukovodstva mora da se dogodi na način da pravo glasa ima svaki član SDP-a. Ko osvoji najveći broj glasova, on treba da bude predsjednik”, zaključuje Hadžiomerović, koji nije siguran da li će uopće ostati u politici.

Lider Demokratske fronte Željko Komšić, komentarišući slab rezultat SDP-a, rekao je da nikada neće lešinariti nad ovom partijom, u kojoj je “ogroman broj dobrih i poštenih ljudi”.

“To što je radio jedan čovjek i grupa ljudi oko njega, to ih je skupo koštalo na izborima”, ocijenio je Komšić aludirajući na lidera SDP-a Zlatka Lagumdžiju, čija je desna ruka bio do izlaska iz ove stranke u julu 2012. godine.

Veliko finale događanja u SDP-u

Profesor Nedžad Mulabegović, dobar poznavalac stanja u SDP-u i na političkoj sceni, smatra da je izborni sunovrat nekada najjače partije “veliko finale dešavanja u proteklom periodu”.

“Gledali smo mnoga razilaženja, neslaganja rukovodstva, pa onda osnivanje SDU i odlazak dijela rukovodstva, a u protekle dvije godine i dešavanja na relaciji Lagumdžija – Komšić. Imali smo onda i Komšićevu ambiciju da socijaldemokratiju stavi na zdravije osnove, a na kraju, glasačko tijelo nije prihvatilo i želju SDP-a za apsolutnom dominacijom na političkoj sceni i nemogućnost formiranja pozitivnih koalicija”, ističe Mulabegović.

I on smatra da će Lagumdžija sam otići, “jer ako je to javno najavio, onda mu treba vjerovati”.