Gradnja sustava brana koje bi trebale kontrolirati prodor plime u venecijansku lagunu te zaštiti jedan od najljepših gradova na svijetu, projekt nazvan ‘Mose’ ni ove godine neće zaživjeti. Iako je već neko vrijeme u testnoj fazi njegova puna primjena odgođena je za 2017. god. Razloga je više, osim potrebe da se uloži još 1,2 milijarde eura radove su obustavile i istrage te uhićenja zbog optužbi za korupciju. Venecijanske udruge za zaštitu lagune upozorile su na ovaj problem te ga nazvale – kugom novog doba koja će presuditi gradu.Inače, među uhićenima je i sad već bivši gradonačelnik Giorgio Orsini, prozvan i zbog dopuštenja kruzerima da uplovljavaju u kanal Giudeca te time ugrožavaju temelje grada. I naš Brodosplit angažiran je na izgradnji brana, i to na poslu vrijednom čak 50 milijuna eura.
Američki arheolog Albert Ammerman tvrdi da grad tone mnogo brže nego što se očekivalo. U proteklih stotinu godina rive su se za 24 centimetra približile razini mora, a u idućem stoljeću predviđa se da će grad potonuti za dodatnih 99 cm. Pribroje li se tome učinci nekoliko slabijih potresa dnevno koje izvedu brodovi rujući elisama po pijesku, predviđanja bi mogla biti i dvostruko gora.
Mojsijeve brane, projekt koji je podijelio stanovnike lagune jer narušava ekološki sustav u zaljevu, morat će biti stalno zatvorene, a ne tek povremeno kako bi od “aqua late” štitile grad. Izmjena vode tada će biti nemoguća i fauna u laguni mogla bi postupno izumrijeti.
– Kruzeri su problem s kojim se moramo što prije obračunati. Njihove elise stvaraju snažna podvodna gibanja i to utječe na osjetljive temelje grada – najavljivao je svojevremeno venecijanski gradonačelnik Giorgio Orsoni prije no što se i sam našao u središtu afere.
U odluci da zabrani uplovljavanje kruzerima u lagunu podupire ga i novi talijanski ministar okoliša iz vlade Marija Monttija, Corrado Clini. Orsoni je u predizbornoj kampanji najavio da će rješenje naći za tri mjeseca, no još – upozoravaju Venecijanci udruženi u građansku akciju – nije napravio ništa. Prosvjedi domaćina s transparentima na kojima stoje poruke da turisti na velikim brodovima nisu dobrodošli sve su češći.
– To nije dio venecijanske tradicije. Mi smo gostoljubivi i dobri domaćini koji će ugostiti svakog turista, no ne i velike brodove koji će nam potopiti grad. Njih ne želimo – poručuju prosvjednici. Profesor hidrodinamike Luigi d’Alpao sa sveučilišta u Padovi upozorava da su, osim podrhtavanja tla od vrtloženja mora, zbog rada elisa valovi koji ulaze u kanale snažniji od onih tijekom nevremena i donose više vode doli “aqua alta”, velika plima koja se i dan-danas oglašava i noću budi Venecijance spremne na preseljenje na više katove i vađenje drvenih mostića.
wpDiscuz