U godinama nakon toga, u krvavim ratovima u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Kosovu ubijeni su deseci tisuća civila, a milijuni su protjerani iz svojih domova. Jacobs postavlja pitanje kada je ispaljen posljednji hitac ratova na području bivše Jugoslavije i uvjerava čitatelje da postoji realna mogućnost da se to još nije dogodilo te da ratovi još nisu završeni.
“Srbija je uspostavila diplomatske odnose sa svim ostalim bivšim republikama, ali Kosovo i dalje smatraju ‘odbjeglom provincijom‘ uz popriličnu međunarodnu podršku. Ne samo rusku već i uz podršku država suočenih s vlastitim separatistima kao što je Španjolska ili Indija”, piše Jacobs.
Iako se sada gledaju preko nišana, Kosovo i Srbija imaju nekoliko zajedničkih ciljeva u budućnosti, a primarno je tu riječ o članstvu u Europskoj uniji. Srbija često gura rusku politiku, ali barem politička vrhuška uvijek govori da se želi pridružiti Uniji. Najveća prepreka srpskom članstvu u EU je Kosovo. “Čak i nakon kraja rata, manji okršaji između albanske većine i srpske manjine događaju se u Kosovu, ali i u pograničnim područjima sa srpske strane. Tenzije su, u najmanju ruku, skrivene ispod površine. Nije teško za zamisliti ponovni otvoreni rat“, uvjeren je Jacobs.
Posljednjih nekoliko mjeseci su odnosi Kosova i Srbije dramatično se pogoršali. Sjetimo se upada kosovskih specijalaca u hidroelektranu Gazivode, pa pretresi kuća srpskih policajaca, raspoređivanja srpske vojske uz granicu s Kosovom i kosovskog uvođenja carina na robu iz Srbije.
Kad su s Kosova najavili osnivanje vlastite vojske, na reakcije iz Srbije nije se dugo čekalo, pa je tako prva reagirala premijerka Ana Brnabić, koja nije skrivala da je jedna od opcija o kojima Srbija razmatra i slanje svoje vojske na Kosovo. “Nadam se da nikada nećemo morati upotrijebiti svoju vojsku, ali, nažalost,mislim da je to u ovom trenutku jedna od opcija na stolu, jer ne možemo gledati novo etničko čišćenje i nove oluje iako (premijer Albanije) Edi Rama na njih poziva”, rekla je Brnabić početkom prosinca prošle godine.
“Agonija smrti Jugoslavije završit će tek kad i ovaj tihi rat završi. Najbolji način, slažu se političari s obje strane, je da službene granice odražavaju etničke granice između Kosova i Srbije“, tvrdi Jacobs.
Predsjednici obiju država predložili su razmjenu teritorija gdje bi Mitrovica na sjeveru Kosova pripala Srbiji, a Preševo bi ušlo u sastav Srbije. Ovakvo rješenje preskače srpske općine malo dublje u Kosovu koje bi, prema svemu sudeći, ispale iz takvog dogovora što izaziva ogromnu nervozu među nekih 80.000 Srba u tim općinama.
wpDiscuz