Krv da se sledi: Silovali su me četiri godine, svaki dan, bila sam samo djevojčica…

Karla Jacinto je prema vlastitoj procjeni silovana 43.200 puta nakon što je pala u ruke trgovcima ljudima. Objašnjava da je silovana ponekad i do 30 puta dnevno, veći dio dana tokom 4 godine koliko je bila zabrobljena.
Njena priča naglašava brutalnu stvarnost trgovine ljudima u Meksiku i SAD-u, u podzemlju koje je uništilo živote desetaka tisuća meksičkih djevojaka. Trgovina ljudima postala je toliko unosan i rasprostranjen posao da ne poznaje granice i povezuje gradove u središnjem Meksiku s gradovima poput Atlante i New Yorka.
I američki i meksički dužnosnici ukazuju na grad u središnjem Meksiku koji je godinama bio mjesto iz kojeg su uzimane žrtve koje su onda prisiljavanje na prostituciju. Zove se Tenancingo i ima oko 13 hiljada stanovnika. A ono čime se grad bavi, što je njegova glavna industrija su prostitucija i svodništvo.
 
Misle da se radi o ljubavi, a priča je ista svaki put
Susan Coppedge, veleposlanica američkog State Departmenta, kaže da unatoč tome djevojke u malim, ruralnim sredinama nemaju pojma o reputaciji grada pa nisu sumnjičave o ljudima koji dolaze otamo. Misle da je s tim osobama pred njima velika budućnost, misle da se radi o ljubavi – priča o vrbovanju ista je svaki put.
Karla kaže da su je zlostavljali otkad zna za sebe, te se osjećala odbačenom od svoje majke. Njezna obitelj bila je disfunkcionalna, a članovi obitelji su je seksualno zlostavljali i maltretirali od pete godine.
Kada je imala 12 godina postala je metom trgovca ljudima koji ju je namamio lijepim riječima i brzim automobilom. Prisjetila se da je čekala prijatelje nedaleko stanice podzemne željeznice u Meksiku kada joj je prišao nepoznati dječak govoreći da joj je netko poslao slatkiš kao dar. Pet minuta kasnije s njom je razgovarao stariji muškarac koji joj je rekao da je prodavač rabljenih automobila.
Početna neugodnost nestala je kada joj je počeo govoriti da je i on bio zlostavljan kao dječak. Osim toga, prisjetila se, bio je jako ljubazan. Razmijenili su brojeve telefona, a kada ju je nazvao tjedan dana kasnije bila je, kaže, uzbuđena. Pozvao ju je na izlet i pojavio se u automobilu koji ju je impresionirao.
Zbog njega je napustila porodicu
Tom 22-godišnjem muškarcu nije trebalo dugo da tada 12-godišnju Karlu uvjeri da napusti obitelj i ode s njim, posebno nakon što ju majka jednu noć nije pustila u kuću jer se vratila malo prekasno.
‘Sljedeći dan sam otišla s njim. Živjela sam s njim tri mjeseca tijekom kojih je prema meni postupao vrlo dobro. Volio me, kupovao mi odjeću, obraćao pozornost na mene, kupovao mi cipele, cvijeće, čokolade, sve je bilo predivno’, priča Karla.
‘Maloljetnike se otima, mami i odvlači daleko od njihovih porodica. Nemojte me samo slušati. Morate učiti iz onoga što se meni dogodilo i skinuti povez s očiju’, poručuje Karla.
No, posvuda su bile crvene zastave. Karlu bi dečko tjednima ostavljao samu u stanu. Njegovi rođaci pojavljivali bi se s novim djevojkama svaki tjedan. Kada je napokon smogla hrabrosti i pitala čime se bave, rekao joj je istinu – oni su svodnici.
Nekoliko dana kasnije počeo joj je pričati što sve mora raditi, koje poze zauzimati, koliko naplaćivati, što raditi s klijentom i koliko dugo, kako razgovarati s njima da dobije više novca. Bio je to početak četiri godine pakla.
Prvi put kada je bila prisiljena raditi kao prostitutka odveli su je u Guadalajaru. Sedmicu dana koliko je bila tamo dnevno je morala biti s po 20 muškaraca. Neki od njih su joj se smijali jer bi plakala. Zatvarala je oči tako da ne vidi što joj rade.
Bili su tu i drugi gradovi, nije bilo odmora niti slobodnih dana, a nakon prvih nekoliko dana dnevno je morala biti i s po 30 mušterija.
Kada joj je jedan od muškaraca napravio ljubavni ugriz, trgovac ljudima je uzeo lanac i istukao ju. Udarao ju je i šakama, čupao za kosu, pljuno joj u lice. Rekla mu je da želi otići, a on joj je rekao da se zaljubila u mušteriju.
‘Rekao mi je da volim biti kurva’, prisjetila se.
Mislila je da će ih policija spasiti
Jednog dana dok je radila u hotelu poznatom po prostituciji pojavila se policija. Izbacili su sve mušterije i zatvorili hotel. Mislila je da je njezin sretan dan i da je policija došla spasiti nju i djevojke.
Olakšanje se vrlo brzo pretvorilo u užas. Policajci su ih odveli u sobe i počeli snimati u kompromitirajućim pozama. Rekli su im da će snimke poslati njihovim obiteljima ako ne učine sve što od njih traže.
‘Mislila sam da su odvratni. Znali su da smo maloljetne, nismo bile razvijene. Imale smo tužna lica. Neke djevojčice imale su tek 10 godina. Neke su plakale. Rekle su policajcima da su maloljetne, ali nitko nije obraćao pozornost’, prisjetila se Karla koja je tada imala 13 godina.
U noćnoj mori u kojoj je živjela i trudnoća je značila horor, a ne radost. Rodila je djevojčicu s 15 godina, a otac je bio svodnik koji je kćer koristio kako bi Karli ‘stezao omču oko vrata’. Prijetio je – ne ispuni li mu želju ozlijedit će ili ubiti djevojčicu. Bebu joj je uzeo mjesec dana nakon rođenja, a opet ju je vidjela tek kad je bila godinu dana stara.
Sa 16 godina okončana muka
Karla je napokon spašena 2008. godine tijekom operacije usmjerene protiv trgovaca ljudima u glavnom meksičkom gradu. Imala je 16 godina kada je okončana njezina četverogodišnja muka, a horor koji je preživjela pratit će je čitav život.
Ovo je priča koju je Karla ispričala novinarima CNN-a. A oni su odlučili provjeriti dijelove te pirče. Razgovarali su s dužnosnicima koji su povezani sa slučajem i osobljem skloništa u kojem je živjela godinu dana nakon spašavanja. Potvrditi sve što im je rekla nije bilo moguće.
Karla danas ima 23 godine i gorljivi je zagovornik protiv trgovine ljudima. Svoje iskustvo iznosi na konferencijama i javnim događanjima. U srpnju je svoju priču ispričala i papi Franji u Vatikanu.
Poručuje da se trgovina ljudima i prisilna prostitucija i dalje događaju i problem su u našem svijetu.
‘Maloljetnike se otima, mami i odvlači daleko od njihovih obitelji. Nemojte me samo slušati. Morate učiti iz onoga što se meni dogodilo i skinuti povez s očiju’, rekla je Karla koja smatra da se nepoduzimanjem akcije bezbroj djevojaka stavlja u opasnost od trgovine ljudima i silovanja.