Zubak je govoreći o eventualnom reduciranju ovlasti domova naroda rekao kako bi to bilo katastrofalno po Hrvate i kako HDZ BiH ni u kojem slučaju ne bi smio pristati ni na kakve ucjene po tom pitanju.“Ovo ističem s razlogom. Naime, prvo poradi toga što je HDZ BiH svojedobno kroz tzv. travanjski paket prihvatio da se pozicija domova naroda, kao potpuno ravnopravna zastupničkim domovima u parlamentima, svede na pomoćno tijelo koje bi od prilike do prilike reagiralo u slučajevima navodne povrede vitalnih nacionalnih interesa. Drugo, tijekom washingtonskih pregovora moj zahtjev da ustav mora sadržavati odrednicu o konstitutivnim narodima uopće nije problematiziran. Međutim, tijekom daytonskih pregovora vezano za Anex IV (Ustava) uočio sam, najblaže kazano, rezerviranost kako drugih pregovaračkih strana tako i američkih medijatora, glede mog više puta ponovljenog usmenog i pismenog zahtjeva da se u ustav unese odrednica o konstitutivnim narodima i pozivanje na Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima i njegove protokole. Tek u devetom draftu/verziji taj zahtjev je ugrađen u ustavnu preambulu. Tada mi je to bilo samo suspektno a posljednjih godina i razvidno što se iza brda valja”.
Komentirao je i česte izjave šefa SDA Bakira Izetbegović, pa i drugih lidera sarajevskih stranaka kako Hrvati, kao brojčana manjina, nameću volju većini.
“Hrvatski narod u BiH je politički narod, koji po tom aktu međunarodnog prava ima pravo na samoodređenje, a to znači da sam odlučuje o svom pravno – političkom položaju, o svom gospodarskom, kulturnom i uopće društvenom razvitku.
Upravo po tom osnovu u ustavima su ugrađeni instrumenti i mehanizmi za ostvarenje tih prava, potreba i interesa. Ključnu ulogu u tome imaju domovi naroda. Sofizam je kada Izetbegović i njegov vjerski poglavar tvrde kako manjina nameće volju većini, to nigdje ne postoji, pa ni Hrvati kao najmalobrojniji ne mogu nikome nametati svoju volju. Upravo suprotno, domovi naroda jesu mjesto koje osigurava punu ravnopravnost u procesu donošenja državnih odluka i malobrojnijem narodu i mjesto su gdje se on štiti od političke dominacije i moguće diskriminacije demografske većine.
Dakle, da svedemo: nikada, ama baš nikada se Hrvati ne trebaju odricati ili sužavati prava koja imaju po međunarodnom pravu.
U stanju političke kulture i stupnja demokracije u kojem živimo svako sužavanje nedležnosti domova naroda ravno je političkom samoubojstvu. Niko nam ta prava ne može oduzeti ili umanjiti, dok je u međunarodnom pravu na snazi Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima. Mi i samo mi odlučujemo o svom političkom položaju”, precizan je Zubak.
On je u izboru članova Predsjedništva BiH elektorski model prepoznao kao prihvatljiv, a dotaknuo se i modela izbora izaslanika u domove naroda.
“Kada je riječ o izboru izaslanika u federalni dom naroda, mislim kako je pogrešno pozivati se na postotak. Bolje bi bilo pozivati se na apsolutne brojke kao osnovicu za određivanje broja izaslanika. Zašto, ne bih ovdje objašnjavao. U svakom slučaju mislim da bi HNŽ i SBŽ trebali imati jednak broj hrvatskih izaslanika u taj dom.
Apsolutna je greška podizati izborni prag na 5%. Taj prijedlog od 5% govori kako HDZ BiH prvo misli na sebe, a onda na opći hrvatski interes. Međutim, sve ovo govorim dosta skraćeno, jer sam sumnjičav u mogućnost dogovora o izmjeni izbornih pravila”, rekao je te dodao kako stranke koje sebe nazivaju “probosanskim” to ne žele.
“Imam sasvim pouzdane informacije, koje razvoj događaja potvrđuje. Njihov koordinirani prekid razgovora na tu temu zbog navodno principijelnih razloga, tj. blokada, prozivanje Palmera zbog nacionalnosti njegove supruge, prozivanje u posljednje vrijeme gđe. Eichorst, reakcije na HNS-ove prijedloge, istupi u javnosti čelnika tih stranaka kojim se dovodi u pitanje mogućnost dogovora itd. itd., to potvrđuju. Zapravo te stranke će formalno sudjelovati u razgovorima, fingirati kooperativnost, a suštinski opstruirati mogućnost dogovora”.
Na konstataciju Dnevnog lista kako ne dvoji da građanski dio probosanskih stranaka ne želi reformu izbornog zakonodavstva, Zubak je naglasio kko je riječ o “samoproglašenim građanskim strankama”.
“Jer, ako izuzmemo časne pojedince ili manje skupine unutar njih, one mene u cjelini i pojedinačno podsjećaju na onu stranku bračnog para Milošević, koju su službeno nazivali JUL. Tobože jugoslavenska, fol ljevica, a stvarno režimska. U našem slučaju samo je obrnuto. One su fol probosanske i tobože građanske, a u konkretnom slučaju djeluju kao uigrani SDA-ov partner. U konkretnoj situaciji one Izetbegoviću služe kako bi se opravdao pred međunarodnim posrednicima zbog čega ne provodi mostarski sporazum. Zato i inzistira na obveznom sudjelovanju tih stranaka u pregovorima vezano za izborna pravila. A one, pak, svaki mogući dogovor o izbornim pravilima uvjetuju svojim modelom, koji nazivaju građanskim, jer bi sve drugo, po njima, bila izdaja BiH. Jer oni su kao ekskluzivni građani BiH, dok oni koji se određuju kao pripadnici hrvatskog konstitutivnog naroda nisu građani BiH. Tu zapravo završava sva priča i ova o izbornim pravilima i mogućnosti dijaloga u BiH, uopće”, zaključio je Zubak.