Mostarska južna obilaznica, kapitalni projekt koji će, osim prometnog rasterećenja Mostara, otvoriti i potpuno novu perspektivu prometnog povezivanja doline Neretve sa zapadnom Hercegovinom i Republikom Hrvatskom, ulazi u novu fazu u kojoj će se kopati jedan od najdužih tunela u BiH, piše Večernji list BiH.
Putnik namjernik koji prometuje od smjera Mostara prema Čitluku može ovih dana na samom početku prijevoja Kobilovača, na proširenju prema brdu Hum, primijetiti građevinske strojeve koji probijaju tvrdi hercegovački kamen.
Isti imaju namjeru, doznajemo, osigurati sve nužne pretpostavke za početak probijanja tunela, a što će, zbog iznimne zahtjevnosti terena, nagiba i visine, tražiti posebno prilagođene manevre mehanizacije.
Važan objekt
Tunel Novi, kako će biti naziv ovoga budućeg infrastrukturnog objekta, predstavljat će važan dio mozaika prometnog rasterećenja Mostara, odnosno obilaznice, koja je inače podijeljena u tri segmenta.
Federalni ministar prometa i veza Denis Lasić naglasio je kako su radovi koji se mogu vidjeti u podnožju brda Hum pripremne aktivnosti na početku rada na samom tunelu, naglasivši kako je iznimno važno mostarsku obilaznicu spustiti do Rodoča, a što će označiti i jedan potpuno novi trenutak u kontekstu prometnog povezivanja. Na izgradnji rade tvrtke Hering d. d. Široki Brijeg i Azvirt LLC, Azerbajdžan, a u kontekstu tehničkih detalja valja naglasiti kako će tunel biti dužine 900 metara.
Predviđeni rok izvođenja radova na tunelu Novi je 24 mjeseca. Vrijednost ugovorenih radova je 25,131.195,29 KM te će se isti financirati iz kreditnih sredstava Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD).
Nadzor nad izvođenjem radova, vrijednosti 724.524 KM, dodijeljen je skupini ponuđača u sastavu IGH d. o. o. Mostar, Integra d. o. o. Mostar i Divel d. o. o. Sarajevo. Izgradnja tunela Novi zapravo je dio aktivnosti koje provodi JP Ceste Federacije BiH u sklopu projekta “Južna obilaznica Mostara – LOT 1”, a koje obuhvaćaju radove na trasi od rotora Varda do ulaza u tunel Novi, dužine oko 1700 metara, uključujući i vijadukt Marijanovića Draga dužine 200 metara. U kontekstu dijela dionice nakon ovoga tunela, a u smjeru istoka, plan je gradnja još jednog manjeg tunela od 180 metara, kao i vijadukta od 180 metara.
Da bi se obilaznica spojila s magistralom M-17, potrebno je izgraditi i treću dionicu, dužine 3,2 km, koja će ići od vijadukta Rodoč do čvorišta magistralne ceste. Taj dio ceste predviđen je kao brza cesta s četiri traka, s predviđena dva rotora. Zanimljivost vezana uz ovu dionicu je ta što će omogućiti buduću vezu na južnom izlazu grada Mostara, petlja jug, s autocestom na koridoru Vc. Inače, prvi dio južne mostarske obilaznice od Pologa do Miljkovića, u dužini od 6,7 kilometara, završen je krajem 2019. godine, a za završetak kompletnog projekta potrebno je završiti još 8,2 kilometra na zahtjevnoj trasi. Ovu prometnicu treba promatrati u kontekstu izgradnje koridora koji će spajati dolinu Neretve, odnosno Mostar, preko zapadne Hercegovine s RH.
Daljnje uvezivanje
Brza cesta Mostar – granica s RH podijeljena je na dvije dionice: Mostar sjever – Polog (20,3 km) i Polog – granica RH (40,4 km), a upravo je u kontekstu potonje nedavno provedeno nekoliko pripremnih aktivnosti koje prethode raspisivanju natječaja i gradnji. Dionica Polog – granica RH, kao što je poznato, sastojat će se od dviju poddionica: Polog – Polugrno i Polugrno – granica RH. Početak trase na poddionici Polog – Polugrno je na području Mostarskog blata (Polog), koje se nalazi na području Hercegovačko-neretvanske županije, dok ostatak poddionice prolazi područjem Zapadnohercegovačke županije i završava petljom Polugrna.