Rimska provincija Dalmacija bila je jedna potpuno raznolika regija antičkog svijeta. Mjesta pored obale, a posebice glavni grad Salona, razvijao se jako brzo, dobivajući visoki politički status i financijsku moć, a njeni građani se brzo prilagođavaju na latinski jezik i rimske običaje.
U isto vrijeme, zaleđe provincije se razvija sporo, sporadično je naseljeno a stare tradicije preživljavaju puno duže. Posljedice tih dvaju različitih razvojnih procesa u ovom dijelu Europe osjećale su se sve do 19., odnosno 20. stoljeća, kada dolazi do redukcije, zahvaljujući utjecajima napredne industrijalizacije i svjesnih političkih odluka.
Područje Ljubuškog kraja u današnjoj BiH idealno je za proučavanje kulturno-povijesnih procesa koji su bili uzrok spomenutih razlika. U antici ovo područje se nalazi na rubu zaleđa rimske kolonije Narone, jednog od najvećih centara u regiji, predstavlja poveznicu, te ima ulogu jedne tranzitne zone između priobalja i unutrašnjosti.
Muzej Narona u Vidu
Njegova romanizacija i razvoj nisu bili samo pod utjecajem blizine velikog centra, nego i prisustvom rimske vojske, koji je bila tu da zaštiti poljoprivrednu populaciju izloženu pobunjeničkom dijelu domicilnog stanovništva u unutrašnjosti.
Tijekom vladavine Tiberija grupa veterana puštena je iz vojske, i kao nagradu za svoj rad i doprinos, dobivaju zemlju i ostale povlastice na području današnjeg Ljubuškog.
Mogli bismo reći da ovo području predstavlja rimsku provinciju u malom, sadržavajući različite karaktere nalazišta, ekonomske i nacionalne varijacije, tj. zahvaljujući prisustvu kako domaćeg stanovništva tako i različitih kategorija’ ljudi sa različitim podrijetlom i načinom života.
Odgovor na pitanja o procesima koji su se odvijali ovdje biti će ključan za definiranje mehanizma koji je uzrokovao neujednačen razvoj različitih područja, ne samo na prostoru Ljubuškog, nego i cijele nekadašnje provincije Dalmacije.
Kako bi se rekonstruirale kulturno-povijesne promjene koje su se dogodile stanovništvu i ekonomiji, projekt mora odgovoriti na pitanje tko i na koji način je naselio ova područja, to znači rekonsturirati njihov antički društveni i naseobinski krajolik.
Stim u svezi u razdoblju od 2016. – 2019. godine provest će se projekt pod nazivom „Soldiers, Veterans and Civilians in the Hinterland of a Roman Colony. Research on the Ancient Cultural and Social Landscape of the Region of Ljubuski (Bosnia and Herzegovina) with the Use of Non-Invasive Methods of Archaeological Prospection.”.
Vojnici, veterani i civili u zaleđu rimske kolonije – Istraživanje antičkog kulturnog i društvenog krajolika na širem području Ljubuškog sa upotrebom nedestruktivnih metoda arheološkog istraživanja.
Projekt će financirati Poljski nacionalni znanstveni centar kroz poziv PRELUDIUM 10, u suradnji sa Filozofskim fakultetom u Mostaru i Općinom Ljubuški.
Za provedbu projekta na kojem će sudjelovati desetci studenata odgovorni su Tomasz Dziurdzik, Tino Tomas i Mirko Rašić.
Nedestruktivne metode arheoloških istraživanja (one koje ne zahtjevaju iskopavanje) pomoći će nam pri prepoznavanju struktura naselja. Za početak one uključuju terenski pregled, prikupljanje vidljivih površinskih arheoloških nalaza i dosadašnje terenske i fotodokumentacije, također, ubiciranje GPS-om svih tragova antičkog života u okruženju.
Zatim slijede geofizička istraživanja najpotencijalnijih lokaliteta čiji rezultati će otkriti zidove tj. arheološke objekte skrivene ispod zemlje te će poslužiti za preliminarnu interpretaciju bez potrebe za arheološkim iskapanjima. Kao dodatak, koristiti ćemo satelitske i zračne snimke napravljene dronom, koji ponekad mogu sugerirati na postojanje arheoloških objekata ili antičke ceste, što u konačnici definiramo na terenu.
Svi podatci će biti prikupljeni u GIS (Geografski informacijski sustav) bazu podataka što će nam omogućiti daljnu analizu. Za istraživanje populacije koja je ovdje živjela u antičko vrijeme, navedenim podatcima, moramo dodati i analizu antičkih natpisa na kamenu, najčešće nadgrobnih spomenika.
Ime, mjesto podrijetla, dob, zanimanje ili vojni čin, neke su od informacija koje možemo isčitati na spomenicima a govore nam o društevnom položaju prostora kojeg istraživamo, i rekonsturiraju sastav stanovništva u različitim razdobljima.
Riječ je o jednom od najznačajnijih projekata za arheologiju Bosne i Hercegovine, čiji rezultati će biti plodonosni za cijeli niz budućih generacija arheologa, automatizmom predstavljaju i značajan amplifikator kulturnog i turističkog potencijala Ljubuškog kraja.
wpDiscuz