Krajnji rok za izmjene Izbornog zakona je kraj siječnja iduće godine, kako bi se dogovor svih političkih stranaka na vrijeme mogao uputiti u parlamentarnu proceduru, gdje bi trebao biti usvojen do kraja travnja, odnosno prije roka za raspisivanja općih izbora koji bi se trebali održati u oktobru sljedeće godine, prenosi Avaz.
Do sada su održane tri runde pregovora, a tijekom ovog tjedna u BiH bi ponovo trebali doći specijalni američki izaslanik za izbornu reformu Matthew Palmer i direktorica pri Europskoj službi za vanjske poslove Angelina Eichhorst.
I ako se usvoje izmjene Izbornog zakona, potrebna je deblokada institucija, kako bi se u Parlamentu izmjene mogle usvojiti. Iako je član Predsjedništva Milorad Dodik do sada obećao međunarodnim izaslanicima Palmeru, Eichorst i Varhelyi kako će se vratiti u institucije to se do sada nije dogodilo.
Bitno je napomenuti da su oni kao predstavnici međunarodne zajednice samo medijatori ovog procesa, a odluku moraju donijeti političke stranke u BiH.
Postoje četiri ključne izmjene Izbornog zakona koje uključuju implementaciju odluka Europskog suda za ljudska prava odnosno izmjene Ustava BiH, zatim integritet izbora kako bi isti bili transparentniji.
U utorak u Sarajevo dolaze predstavnici OSCE i ODIHR kako bi predvodili rad Interresorne radne grupe. Treći element je način izbora članova Predsjedništva, hoće li on biti direktni ili indirektni. I četvrti element je funkcionalnost FBiH. Do sad smo vidjeli posljedice nefunkcionalnosti, točnije nemogućnost formiranja Vlade tri godine nakon izbora.
Iako se u medijima i javnosti špekulira da bi moglo doći do bojkota izbora, većina aktera je uvjerena da će se oni održati bez obzira na sve.