Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine u utorak je podignulo optužnicu za ratne zločine protiv šest bivših civilnih dužnosnika i vojnih zapovjednika bosanskih Srba koje tereti za ubojstvo više od tri stotine Hrvata i Bošnjaka te za progon više od dvadeset tisuća osoba nesrpske nacionalnosti s područja općine Kotor-Varoš.
Optužnica je podignuta protiv Boška Peulića (68), Slobodana Župljanina (58), Aleksandra Petrovića (45), Manojla Tepića (55), Janka Trivića (66) i Nedeljka Đekanovića (57).
Istragu o masovnim ratnim zločinima počinjenim na području Kotor-Varoši otvorilo je tužiteljstvo Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) i taj je slučaj naknadno prepustilo pravosudnim tijelima u BiH.
Nakon dovršene istrage podignuta je optužnica u kojoj stoji kako su optuženi odgovorni za zločine protiv čovječnosti počinjene od lipnja 1992. do sredine 1994. godine u okviru širokog i sustavnog napada vojske i policije bosanskih Srba usmjerenog protiv civilnog stanovništva nesrpske nacionalnosti, prenosi Hina.
Nedeljko Đekanović tada je bio načelnik općine i čelnik kriznog stožera, Boško Peulić obnašao je dužnost zapovjednika taktičke skupine vojske bosanskih Srba, Slobodan Župljanin bio je zapovjednik bataljuna, Aleksandar Petrović zapovjednik satnije kao i Janko Trivić, a Manojlo Tepić zapovjednik općinskog stožera tadašnje teritorijalne obrane
U optužnici stoji kako su oni koordinirali, rukovodili i nadzirali operacije vojnih i policijskih snaga sa zajedničkim ciljem progona bošnjačkog i hrvatskog stanovništva s područja općine Kotor-Varoš.
Kao vojne zapovjednike tereti ih se da su bili sudionici udruženog zločinačkog pothvata odnosno da su na nacionalnoj i vjerskoj osnovi proveli progon ubojstvima, deportacijom i prisilnim preseljenjem stanovništva.
Među dvadeset tisuća prognanih osoba bošnjačke i hrvatske nacionalnosti iz Kotor-Varoš bilo je djece i žena.
Trajna je posljedica tih progona činjenica da se i dvadeset godina nakon rata tek neznatan broj Hrvata i Bošnjaka vratio u Kotor-Varoš.
Istragom je utvrđeno kako su nakon progona iz njihovih domova žrtve protuzakonito lišavane slobode te zlostavljane na različite načine, a u više navrata izdvajanjima po skupinama provođeno je masovno strijeljanje zarobljenih civila pri čemu je ubijeno njih tri stotine.
Vojska i policija bosanskih Srba također su proveli sustavno uništavanje kulturnih, vjerskih i povijesnih spomenika i objekata.
Tužiteljstvo BiH najavilo je kako će krivicu optuženih dokazivati pozivanjem 231 svjedoka i stručnih vještaka.
Istodobno se nastavlja istraga čiji je cilj identificirati i optužiti izravne sudionike ubojstava i progona u Kotor-Varoši.
Dnevnik.ba
Istragu o masovnim ratnim zločinima počinjenim na području Kotor-Varoši otvorilo je tužiteljstvo Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) i taj je slučaj naknadno prepustilo pravosudnim tijelima u BiH.
Nakon dovršene istrage podignuta je optužnica u kojoj stoji kako su optuženi odgovorni za zločine protiv čovječnosti počinjene od lipnja 1992. do sredine 1994. godine u okviru širokog i sustavnog napada vojske i policije bosanskih Srba usmjerenog protiv civilnog stanovništva nesrpske nacionalnosti, prenosi Hina.
Nedeljko Đekanović tada je bio načelnik općine i čelnik kriznog stožera, Boško Peulić obnašao je dužnost zapovjednika taktičke skupine vojske bosanskih Srba, Slobodan Župljanin bio je zapovjednik bataljuna, Aleksandar Petrović zapovjednik satnije kao i Janko Trivić, a Manojlo Tepić zapovjednik općinskog stožera tadašnje teritorijalne obrane
U optužnici stoji kako su oni koordinirali, rukovodili i nadzirali operacije vojnih i policijskih snaga sa zajedničkim ciljem progona bošnjačkog i hrvatskog stanovništva s područja općine Kotor-Varoš.
Kao vojne zapovjednike tereti ih se da su bili sudionici udruženog zločinačkog pothvata odnosno da su na nacionalnoj i vjerskoj osnovi proveli progon ubojstvima, deportacijom i prisilnim preseljenjem stanovništva.
Među dvadeset tisuća prognanih osoba bošnjačke i hrvatske nacionalnosti iz Kotor-Varoš bilo je djece i žena.
Trajna je posljedica tih progona činjenica da se i dvadeset godina nakon rata tek neznatan broj Hrvata i Bošnjaka vratio u Kotor-Varoš.
Istragom je utvrđeno kako su nakon progona iz njihovih domova žrtve protuzakonito lišavane slobode te zlostavljane na različite načine, a u više navrata izdvajanjima po skupinama provođeno je masovno strijeljanje zarobljenih civila pri čemu je ubijeno njih tri stotine.
Vojska i policija bosanskih Srba također su proveli sustavno uništavanje kulturnih, vjerskih i povijesnih spomenika i objekata.
Tužiteljstvo BiH najavilo je kako će krivicu optuženih dokazivati pozivanjem 231 svjedoka i stručnih vještaka.
Istodobno se nastavlja istraga čiji je cilj identificirati i optužiti izravne sudionike ubojstava i progona u Kotor-Varoši.
Dnevnik.ba