U emisiji Presing na N1 televiziji sučelili su se Emir Suljagić (GS) i novinar Dnevnika Tvrtko Milović. U dinamičnoj emisiji voditelja Amira Zukića, Milović je odbacio tvrdnje da želi podijeljenu BiH. Ono što svakako treba pohvaliti jeste profesionalizam voditelj Amira Zukića koji je postavio nove standarde BH televizijskog novinarstva. Iako je rođeni Srebreničanin gledatetlji bi očekivali pristranost u pitanjima i vođenju emisije. No on se postavio posve neutralno premda javno ne krije da mu je bliža opcija drugog sugovornika. Emisija je tako prošla u neočekivano parlamentarnoj atmosferi bez personalnog vrijeđanja i denunacijacije.
Može se kazati da je ovo prva emisija otkada postoji daytonska BIH u kojoj su se sučelili autentični hrvatski i bošnjački intelektualc. Što je čudno, s obzirom na milijune maraka koje je MZ sasula u rad tzv. nezavisnih medija. Od javnih TV kuća ovako nešto očekivati bilo bi naivno. Na te TV kuće i danas može kročiti od Hrvata samo onaj kog odobri Savez Komunista BIH. Tamo su vrata otvorena samo onima među Hrvatima koji mogu poslužiti većinskom nacionalizmu u zemlji.
“Mogu ukratko reći da sadašnja BiH u nekim svojim načelima odražava sliku društva kakvo bi trebalo biti. Postoji balans između etničkog i građanskog koji se nastoji uspostaviti, no on je poremećen na štetu etničkog na način da nije dosljedno uređeno. Jedan od tri naroda nije ravnopravan s druga dva naroda. To je ono što izaziva akutnu krizu u BiH i hrvatsko pitanje se posljednjih 10 godina kao takvo aktueliziralo. Kriza je dosegla neki svoj vrhunac”,rekao je je Milović.
“Vjerujem u to da svaki građanin ove zemlje ima pravo biti ravnopravan svakom drugom građaninu gdje god živi bez obzira je li tamo manjina ili ne. To što Čović i HDZ traže predstavlja suštinski uvođenje aparthejda u Ustav BiH i realno, legalizaciju manjine nad većinom. Već sada imate situaciju da jedan glas za HDZ vrijedi između tri i pet puta više od glasa za bilo koju od stranaka koje sebe nazivaju probosanskim. Ako uzmete za primjer izbore iz 2014. godine vidjet ćete da su kandidati za bošnjačkog člana Predsjedništva dobili negdje oko 600 hiljada glasova dok je Čović dobio 118 hiljada glasova. Ravnoteža je duboko narušena na račun građanskog principa uređenja ove zemlje. Svaki građanin ove zemlje ima pravo da za sebe odluči šta je, nije ovo nacistička zemlja. Niko nema pravo govoriti u ime cijelih naroda”, naveo je Suljagić, na što je Milović replicirao
“Ima onaj tko je izabran. Ako narod svoj suvernitet preda kroz izborni proces određenim političkim opcijama, oni su dobili mogućnost predstavljati taj narod. Kod Bošnjaka je nešto drugačije, imamo fragmentiranu političku scenu. Nijedan od bošnjačkih lidera od rata do danas nije imao političku snagu da predstavlja sve Bošnjake, ne u potpunosti. Kod Hrvata je potpuno drugačije, u ovom trenutku Dragan Čović ima politički legitimitet predstavljati prava Hrvata i on jeste predstavnik. Mi moramo znati da BiH ima zakonodavna tijela u kojima postoji balans građanskog i etničkog. Hrvata je silom prilika manje od Bošnjaka i to je činjenica i ne može se dozvoliti da Bošnjaci Hrvatima biraju predstavnike. To je ono gdje pada etnički princip, gdje je narušen na štetu Hrvata. Ne mogu Hrvati kao manjina vladati većinom jer jednostavno nemaju mehanizme da vladaju i sami sobom, kako će vladati Bošnjacima? To do sada nije bila situacija, a ne vjerujem i da će biti. Suštinska su razilaženja u tom konceptu građanske i etničke. Ona ne može biti isključivo građanska niti isključivo etnička”,
Islamska država
Posebno pitanje se odnosilo na izjavu člana Predsjedništva Dragana Čovića koji je uporedio građansku državu sa unitarnom državu, a obje sa Islamskom državom. Milović je pokušao pojasniti ovu izjavu iz svoje perspektive
“Pa u onom načinu kako je rečeno, ne u potpunosti. Ali, ono što vjerujem da je mislio gospodin Čović, jeste kada je govorio iz perspektive Hrvata potpuno je svejedno je li država građanska, unitarna ili islamska. Oni su uvijek u podređenom položaju. Islamska država je u suprotnosti s građanskom i mislim da nije najsretnija poredba, ali je s aspekta hrvatskih prava potpuno svejedno. Ako ona bude građanska, ako bude jedan čovjek jedan glas, ona je već sutradan građanska, prekosutra unitarna, a zakosutra možda islamska. To je neka, ajde, nategnuta konstrukcija koja može držati vodu”
U nekoliko navrata i voditelj Zukić i gost Suljagić su sugerirali da Milović zastupa stavove HDZ-a, te da je bio u sukobu s nekim Crkvenim dužnosnicima, na što je izjavio da osobno ne prati stavove HDZ-a, iako su ideološki vrlo bliski.
“Smatram da sam autentični komentator zbilje”, rekao je i objasnio da je u bio u sukobu s pojedinim predstavnicima katoličke crkve jer neki “crkveni velikodostojnici se ne razumiju u ono što pričaju”.
Rekao je i što misli o Hrvatima koji glasaju za socijaldemokrate.
“Ne postoje pravi ili lažni Hrvati. Hrvatski korpus ima ekstremnu desnicu i centar. Legitimno je glasovati za bilo koga, pa i za Emira Suljagića. Kada oni budu većinom glasali za tu ideologiju, bit ću posljednji koji će reći nešto protiv građanske BiH. Hrvati u ovom trenutku imaju drugačije želje”, naveo je.
Treći entitet
Osvrnuo se i na treći entitet.
“To je jedno od ponuđenih rješenja. Ima čitav spektar rješenja. Treći entitet, HDZ ima svoj prijedlog, unitarna država. Konsocijacijska demokracija je jedno rješenje. Kakav će ustroj te države biti – to je pitanje”, naveo je Milović.
Osvrćući se na položaj Hrvata u međunarodnoj zajednici, rekao je da se stvari mijenjaju u korist Hrvata.
“Stvari se mijenjaju u korist Hrvata zbog bošnjačke politke, koja je nesposobna lobirati za sebe. Nije sposobna iznjedriti rješenje. Krize se gomilaju, međunarodna zajednica vidi probleme u Izetbegoviću i SDA”, naveo je dodavši da je nekorektna optužba to da su Hrvati u BiH – separatisti.
Hrvati samo žele legitimno zastupanje
Na izjave Emira Suljagića da je cilj hrvatske politike „ograditi Bošnjake bodljikavom žicom“ Milović je odgovorio:
“Ma kakvi, nema govora. Ono što jeste cilj je da Hrvati imaju mogućnost biranja svojih predstavnika. U ovoj sadašnjoj situaciji Hrvati su osuđeni na jednu homogenizaciju, trajnu, i jednu nemogućnost da se razvije unutarhrvatski pluralizam. HDZ da zaista prati svoje interese, ne bi se zalagao za posebna izborna prava. Pristao bi vječno da ostane ovakav sustav jer u ovakvom političkom sistemu HDZ će uvijek osvajati 90 posto i više glasova. Zahtjevi Hrvata su vrlo jednostavni. Zahtjev za ravnopravnošću. Nema tu nikakvih konstrukcija. Mi ovdje govorimo o bodljikavoj žici. Mi sad u ovom trenutku Federaciju možemo promatrati kao bošnjački entitet. On je po svim svojim segmentima bošnjački. Oni upravljaju svim segmentima društva, pogotovo političkog sistema. Ta teza da će Hrvati nešto ograditi Bošnjake je izvan svake pameti. Bošnjaka je u odnosu na Hrvate 3 naprema 1”, kazao je Milović.
On je naveo da ne postoji ni fizički način da se to uradi.
“Ovdje se radi o jednom plašenju bošnjačkog političkog tijela koji je pod stresom i stalnim pritiskom da će biti u nekoj situaciji u kojoj se nalaze Palestinci, gdje će se Bošnjake izolirati, gdje će im se oduzeti nekakva teritorija. Mislim da su stvari otišle predaleko i da se ne razgovara realnim argumentima nego o nekakvim iluzijama kojima se plaši posebno bošnjačko političko tijelo”, naveo je Milović.
Čović i Dodik
Tvrtko Milović i Emir Suljagić u Pressingu na N1 su komentirali savezništvo Dragana Čovića i Milorada Dodika.
Milović smatra da je to pragmatični savez dva lidera.
“Oni su nacionalni lideri. Zašto smo kao narodi u stanju imati lidere, to je drugo pitanje. Njih dvojica su u savezu, nitko se nije pokušao tu priključiti i da se napravi svenacionalno savezništvo u BiH. Bošnjaci se drže po strani bojeći se saveza protiv njih. Tu vidimo histerične reakcije kada se god dvojica sastanu bez trećeg. To je dubinsko nepovjerenje. Odnos njih dvojice počinje 2006. Do tad nisu imale zajedničkih točaka”, kazao je Milović te dodao: “To savezništvo je uspostavljeno ako bi Bošnjaci pristali na bošnjačku državu. Ako se od Hrvate gura u fašizam, ako se hrvatska pitanja izjednačavaju sa fašizmom, ako se Srbe čini genocidnim, ako su tako grozni – ja ne razumijem zašto se pravi zajednička država”, izjavio je.
Obnova Banovine
Suljagić je ranije u Pressingu kazao da takozvano bošnjačko-hrvatsko savezništvo nikada nije postojalo, a da je Hrvatska učinila sve da na teritoriji sprovede svoj vlastiti projekat – obnovu banovine.
“Tuđman je to govorio na mnogo sastanaka, za koje znamo, na temelju njegovih transkripata. Sarajevo je iz nužde moralo trpiti Tuđmana, onoliko dugo dok nije pomislio da se banovina može uspostaviti. U preambuli Ustava stoji da je ishodište hrvatske državnosti sporazum Cvetković-Maček”, naveo je Suljagić.
Suljagić je također istakao da je BiH za vrijeme NDH bila okupirana i da se ta takozvana NDH ne može “podvaljivati Bošnjacima”.
Tvrtko Milović je u Pressingu odgovorio na pitanje kako do dogovora Hrvata i Bošnjaka.
“Srbi su dočekali krizu u kojoj nisu akteri. Kriza se može riješiti kada na čelo Bošnjaka dođe neko ko može donijeti odluke. Ne mogu reći ko je to. Mora izaći čovjek koji je u stanju reći – to je problem. Od Sulejmana Tihića nemamo osobu koja nudi rješenja”, naveo je Milović./HMS/
wpDiscuz