Ukoliko Ustavni sud BiH stavi van sange odredbe Izbornog zakona, koje je po apelaciji gosp. Bože Ljubića proglasio neustavnim, a nakon toga se ne izmjeni Ustav Federacije BiH i Izborni zakon kako bi se provela odluka Ustavnog suda BiH, izbori za Parlament Federacije BiH i Parlamentarnu skupštinu BiH, neće se moći sprovesti 2018. godine. Ovo je u razgovoru za Hrvatski Medijski Servis izjavila ekspert za izborno pravo, dugogodišnja članica i predsjednica Središnjeg izbornog povjerenstva BiH i bivša visoka dužnosnica i članica SDP-a BiH Lidija Korać.
Podsjetimo, Ustavni sud BiH, krajem prošle godine, po apelaciji Bože Ljubića presudio je da su pojedine odredbe Izbornog zakona u suprotnosti s Ustavom BiH, odnosno ustavnim načelom konstitutivnosti i ravnopravnosti naroda. Ustavni sud BiH proglasio je neustavnom odredbu izbornog zakona BiH prema kojoj se iz svake županije u Dom naroda Parlamenta FBiH bira najmanje jedan pripadnik konstitutivnih naroda i ostalih, ako takav postoji u zakonodavnom organu županije, te odredbu koja precizira broj izaslanika konstitutivnih naroda i ostalih koji se biraju iz svake od deset županija. Istom odlukom Ustavni sud BiH je naložio Parlamentarnoj skupštini BiH da u roku od 6 mjeseci usuglasi neustavne odredbe Izbornog zakona s Ustavom BiH.
-Dosadašnja praksa Ustavnog suda BiH je, što se može vidjeti i na primjeru odluke o izboru vijećnika u Gradsko vijeće Mostara, da Ustavni sud ukoliko se njihova odluka ne sprovede u zadanom roku, a taj rok u ovom slučaju istječe krajem lipnja, da stavlja van snage odredbe koje je proglasio neustavnim, podsjeća Korać za Hrvatski Medijski Servis.
Korać napominje kako, istina, postoji jedna odredba Izbornog zakona prema kojoj Središnje izborno povjerenstvo BiH ima mandat utvrditi broj izaslanika iz županijskih skupština; Srba, Hrvata, Bošnjaka i ostalih ali, prema njezinu mišljenju, ukoliko Ustavni sud BiH stavi izvan snage neustavne odredbe Izbornog zakonau tom slučaju je bezpredmetno raspisivati izbore za Parlament Federacije BiH i Parlament BiH.
Vlast se neće moći konstituirati ukoliko…
-Ukoliko Ustavni sud stavi van snage odredbe Izbornog zakona, koje je proglasio neustavnim, a ne izmjeni se Izborni zakon, po meni se ne može primjeniti ova odredba da članovi SIP-a odluče o broju izaslanika u Domu naroda Federalnog parlamenta. Zašto? Zato što je Ustav F BiH jasno propisao da se kod svih izračuna u zakonodavna tijela i druge intitucije u kojima se koriste određeni broj pripadnika konstitutivnih naroda i ostalih mora uzeti popis iz 91. godine, što znači da je to ustavna kategorija i u tom slučaju moralo bi prethodno da se izmjeni Ustav FBiH da se kaže da je to popis iz 2013. godine jer izborni zakon ne koristi termin 91. nego koristi termin “posljednji popis stanovništva”, ali Ustav FBiH je ustav i po mome mišljenju treba mjenjati prvo ustav, referirati se na popis iz 2013. godine da bi SIP mogao odrediti broj izaslanika iz konstituttivnih naroda koji se biraju iz svakog kantona u Dom naroda parlamenta FBiH, pojasnila je Korać za HMS.
Korać smatra da bi bilo besmisleno raspisivati parlamentarne izbore za razinu Federacije BiH i BiH, jer su oni ukoliko se ne izmjeni spomenuta ustavna odredba i neustavne odredbe Izbornog zakona ne bi mogli implementirati, odnosno ne bi se mogla konstituirati vlast u F BiH i na razini BiH.
– Znamo da bez Doma naroda nema izvršne vlasti u Federaciji, nema izbora predsjednika i potpredsjednika federacije, bez njih nema izbora izvršne vlasti- vlade FBiH. Zatim bez konstituiranog federalnog Doma naroda, ne može se konstituirati Dom naroda Parlamentarne Skupštine BiH.Po mom mišljenju to je jedno važno pitanje ali s isključivo ustavnopravnog aspekta, a ne političkog, kaže Korać.
Upitana kako komentira tvrdnje dužnosnika sarajevskih stranaka da se izbori mogu održati i bez izmjene Izbornog zakona Korać, za Hrvatski Medijski Servis, kaže kako se postavlja pitanje koja je svrha održavanja izbora ako se ne može konstituirati vlast.
-Izbori se u svakoj demokratskoj zemlji sprovode da ta vlast izražava volju birača. U ovoj situaciji, kažem pod pretpostavkom da Ustavni sud BiH, što je za očekivati, stavi van snage odredbe koje je proglasio neustavnim, a ne usvoje se nove, u tom slučaju zašto tiskati glasačke listiće za Zastupnički dom, kad vi ne možete konstituirati oba doma, a u ustavnopravnom smislu zakonodavstvo je vezano za oba doma. To je doista jedna vrlo ozbiljna situacija, kojoj nije u javnosti dan onaj značaj koji joj pripada. Građani zaslužuju znati da u tom pravcu izbori ako se budu provodili nemaju nikakvog efekta, kaže Korać.
U BiH sve moguće
Ukoliko dođe do izbora, a Izborni zakon se ne uskladi s Ustavom BiH, i ne samo on već i ne sprovedu presude Europskog suda za ljudska prava, Korać smatra kako se u tom slučaju ne može reći da je BiH demokratska zemlja.
– Vidite u BiH je sve moguće, da se ne poštuje ni Ustav, ni zakoni. Pa održani su u BiH izbori za člana Predsjedništva BiH ne poštivajući odluku Europskog suda za ljudska prava. Znači moguće je sprovesti izbore bez poštivanja odluke Ustavnog suda. Ali ponavljam, ukoliko dođe do izbora a ove se stvari ne budu usklađene s Ustavom BiH, odnosno s odlukom Ustavnog suda BiH, sa Ustavom Federacije BiH i s Europskim konvencijom o ljudskim pravima, po pitanju presude u predmetu “Sejdić- Finci”, “Pilav” i “Zornić”, mi ne možemo reći da smo demokratska zemlja, jer kršimo Ustav Bosne i Hercegovine, u kojem piše da BiH funkcionira kao demokratska država putem slobodnih izbora. Ne možemo imati slobodne izbore bez da sve ovo što sam nabrojala prethodno ne bude ustavnopravno zaokruženo i usuglašeno i s europskom konvencijom o ljudskim pravima, smatra Korać.
Na upit kako rješiti pitanje izbora izaslanika u federalni Dom naroda Korać kaže:
–Moje osobno stajalište, da izbor Doma naroda Parlamenta Federacije treba riješiti na način na koji je to Ustavni sud rekao, jer se ne radi o građanskom domu i to sukladno Ustavu Federacije treba sastav svakog kluba naroda biti proporcionalan učešću određenog konstitutivnog naroda u županijama u odnosu na ukupan broj pripadnika tog naroda u Federaciji BiH i da broj delegata koji se bira u svakom kantonu bude proorcionalan broju stanovnika kantona.
Zašto sam napustila SDP?
Lidija Korać u veljači ove godine napustila je SDP. Upitana je li neslaganje oko izmjena Izbornog zakona bio jedan od razloga napuštanja te stranke, Korać je za HMS kazala:
-Više je tu razloga. Ono što vam mogu reći je da se moja ideja o socijaldemokraciji o velikoj mjeri razlikuje od onoga što sada predstavlja SDP, i moj stari uvjet je bio da SDP bude stranka koja miri građansko i nacionalno i da bi kao takva trebala biti zaštitnik svih onih koji su manjina, u bilo kojem smislu. Po mom mišljenju SDP treba biti predvodnik rješenja prava konstitutivnih naroda koji su u nekoj manjinskom broju. Konstitutivnost se ne mjeri po učešću tog naroda u stanovništvu BiH, mjeri se po tome što je konstitutivan bez obzira o kojem se postotku radi.
Korać kaže, kako se nakon napuštanja SDP BiH više ne bavi politikom niti se ima namjeru baviti.
-Ja sam došla do zaključka da politika nije za osobe poput mene. Ja sam netko tko se bavi pravom već preko 35 godina i to je nešto čim sam se na kraju krajeva bavila i unutar SDP-a, a i sada se bavim isključivo pravom, radeći kao ombdusman u osiguranju./HMS/
wpDiscuz