U svijetu prepunom informacija, kontrola nad njima postaje novo bojište moći. Dok se geopolitički sukobi tradicionalno vode na vojnom i ekonomskom planu, u 21. stoljeću oni se sve više premještaju u digitalni prostor. Socijalne mreže, nekada samo platforme za društveno povezivanje, postale su ključni instrumenti geopolitike. U tom kontekstu, bitka za kontrolu nad TikTokom i sličnim platformama nije ništa manje važna od tradicionalnih ratova i diplomatskih sukoba.
Američke socijalne mreže poput Facebooka, Twittera i YouTubea dugo su dominirale globalnim digitalnim prostorom. Ove platforme su postale glavni kanali za komunikaciju, informiranje i mobilizaciju masa. Njihova moć leži u algoritmima koji upravljaju sadržajem koji korisnici vide, stvarajući virtualne svjetove koji oblikuju javno mnijenje i političke stavove.
No, ova moć nije neutralna. Američka vlada često surađuje s tehnološkim gigantima, koristeći njihove podatke za špijunažu, praćenje i provođenje geopolitičkih strategija. U tom kontekstu, kontrola nad socijalnim mrežama postaje oblik nove imperijalne strategije, gdje se moć održava ne kroz direktnu vojnu intervenciju, već kroz kontrolu informacija i manipulaciju percepcija.
Uspon TikToka predstavlja prijetnju ovoj dominaciji. Kao platforma u vlasništvu kineske kompanije ByteDance, TikTok ima moć oblikovati mišljenja milijardi korisnika, posebno među mlađim generacijama. Ova moć izaziva zabrinutost u Washingtonu, koji vidi TikTok kao potencijalni alat kineske propagande i špijunaže.
Strahovi su opravdani. TikTok može širiti kinesku kulturu i političke stavove na način koji je dosad bio nezamisliv. Kroz kontrolu nad algoritmima i sadržajem, kineska vlada može promicati svoje interese, destabilizirati protivničke režime i prikupljati osjetljive podatke o korisnicima diljem svijeta.
Za manje zemlje, ovaj digitalni sukob divova predstavlja novu vrstu kolonizacije. Dok tradicionalne metode kontrole uključuju vojnu okupaciju ili ekonomsku dominaciju, digitalna kolonizacija se provodi kroz informacijske kanale. Socijalne mreže omogućavaju velikim silama da utječu na političke procese, manipuliraju izbore i oblikuju politike manjih zemalja.
Američke socijalne mreže često služe kao produžena ruka vanjske politike SAD-a. Kroz sofisticirane kampanje dezinformacija i propagande, moguće je destabilizirati vlade, mobilizirati prosvjede i promovirati političke promjene koje odgovaraju američkim interesima. Na isti način, Kina može koristiti TikTok za širenje svoje sfere utjecaja i promicanje svojih geopolitičkih ciljeva.
Dok se svijet sve više digitalizira, kontrola nad informacijama postaje ključna za očuvanje moći. Ova realnost nosi sa sobom duboko pesimističnu notu. Umjesto globalne povezanosti i demokratskog pristupa informacijama, svjedočimo novom obliku imperijalizma, gdje se moć koncentrira u rukama nekoliko tehnoloških giganta i njihovih državnih sponzora.
Manje zemlje postaju pijuni u ovoj igri moći, njihove politike oblikuju se ne samo kroz ekonomske i vojne pritiske, već i kroz informacijske manipulacije. U takvom svijetu, suverenitet postaje fluidan koncept, a demokracija krhka iluzija.
Kontrola nad socijalnim mrežama predstavlja novu granicu geopolitike. Dok se borba između SAD-a i Kine za dominaciju u digitalnom prostoru nastavlja, manji narodi i dalje će se suočavati s izazovima očuvanja svog suvereniteta i integriteta. U ovom novom imperijalnom poretku, kontrola informacija postaje najvažniji resurs, a borba za nju oblikovat će budućnost međunarodnih odnosa. Na nama je da se zapitamo kakav svijet želimo ostaviti budućim generacijama i kako ćemo zaštititi osnovne principe slobode i demokracije u ovoj digitalnoj eri.
Ivan Urkov l poskok.info