Konobari i kuhari iz BiH spremaju se za sezonu u Hrvatskoj, plaće iznad 2.000 eura

Za oglašavanje radnih pozicija koriste društvene mreže, vlastitu internetsku podstranicu namijenjenu za zapošljavanje, koriste podršku agencija za zapošljavanje radnika, portale za oglašavanje poslova. Pored hotela, u potrazi za radnicima su i privatni ugostiteljski objekti i pružatelji smještaja.

Za sezonski rad u Hrvatskoj sprema se i veliki broj ugostiteljskih radnika iz Bosne i Hercegovine. Kako kažu, osnovni razlog odlaska su plaće, koje u BiH ne bi mogli zaraditi, te bolji uvjeti.

Iznosi koje mogu zaraditi kuhari ili konobari ovise od mjesta, regije, razine usluge koja se pruža, od toga radi li se o konobi, luksuznom restoranu ili nekom dobro organiziranom hotelu.

Plaće u Istri su najviše, ali su tamo i veći životni troškovi. U suštini, plaće idu od 1.200 eura za konobare do iznad 2.000 eura za glavne kuhare i roštilj majstore. Konobari su u odnosu na kuhare u nešto “povoljnijem” položaju, budući da imaju mogućnost dodatne zarade preko bakšiša.

Prema posljednjim podacima, u sektoru ugostiteljstva i hotelijerstva u Bosni i Hercegovini je bilo zaposleno 41.188 osoba. Prosječna plaća u ovoj djelatnosti iznosi 875 KM i znatno je niža od prosječne plaće u BiH, koja je prema posljednjim podacima iznosila 1.328 KM.

Ovo je i jedan od razloga zbog čega ovaj sektor bilježi manjak radnika. Prema riječima Dominika Raškaja, stručnjaka portala Boljiposao.ba, potražnja za radnicima u turističkom i ugostiteljskom sektoru, ali i uslužnim djelatnostima kao što su trgovci, skladištari te u sektoru transporta će se nastaviti.

– Definitivno najveće probleme možemo očekivati u uslužnim djelatnostima, ugostiteljstvu i cijelom turističkom segmentu s obzirom na to da su tu primanja još nedovoljno primamljiva za veći pronalazak radnika, ističe Raškaj.

Predsjednik Udruženja radnika ugostiteljstva i turizma u RS Željko Tazić za Bloomberg Adriju kaže da je trenutno alarmantno stanje u ugostiteljsko-turističkom sektoru.

– Radnici koji nedostaju u našem sektoru morat će biti zamijenjeni radnicima koji dolaze iz manje razvijenih zemalja od nas, kao što su Nepal, Filipini, Tajland,…., ali tu dolazimo do pitanja je li to kvalitetna radna snaga, mogu li oni zamijeniti naše radnike i mogu li predstavljati turizam u BiH, kaže Tatić.

Ono što uposlenici u ovom sektoru traže, prema njegovim riječima, pored redovitih i normalnih primanja, prije svega je poštovanje poslodavca prema radnicima, ali i poštovanje gostiju.

-Nažalost, doživljavaju nas kao ‘niži stalež’, a nisu ni svjesni da smo mi gospoda na usluzi gospodi. Upravo to je i razlog zašto više nemamo, odnosno imamo sve manje kvalitetnih radnika – tjeraju kvalitetne radnike da mijenjaju profesiju, kaže on.

Dodaje da veliki problem predstavlja i siva ekonomija, ”a javna tajna je da je to u našem sektoru bilo najzastupljenije, pa s tim u vezi i radnici koji rade u sektoru ugostiteljstva nisu ‘kreditno sposobni’ za rješavanje gorućih financijskih problema”.

Na sve to dolazi i sezonski odlazak radnika koji će se svakako odraziti i na bosanskohercegovački turističko-ugostiteljski sektor, što će se prije svega osjetiti na kvalitetu usluge, a pojedini ugostitelji trpe i financijske gubitke.

-Naravno da neće stati industrija turizma i ugostiteljstva, ali sam siguran da su zbog nekvalitetne radne snage pojedini ugostitelji u gubitku i do 20 posto, ali ne samo ugostitelji, već i sama država kroz nedostatak kvalitetne radne snage koja može kvalitetno prezentovati i prodati domaće proizvode – naglašava Tatić, te dodaje: -U sezoni odlazi nekoliko tisuća kvalitetnih ugostitelja na sezonu, gdje rade i po nekoliko sezona u istim lokalima, pa postavljamo sebi pitanje, kako to da su u Hrvatskoj dobri i kvalitetni radnici, a kod nas nisu?”/HMS/