Dvadeseta obljetnica Daytonskog sporazuma jako je važna za BiH. Dayton je zaustavio rat, ali i otvorio priliku za normalan život u BiH, ocijenio je danas u Washingtonu ministar vanjskih poslova BiH Igor Crnadak.
On je govorio drugog dana konferencije “Dvadeset godina nakon Daytona: Izgledi za reforme u BiH” koju je organizirao Centar za transatlantske odnose SAIS pri Johns Hopkins sveučilištu u Washingtonu, javlja Fena.
Crnadak smatra da daytonski paket zato zaslužuje više pažnje nego što mu se obično daje. Dodao je da Dayton predstavlja osnovu za dalju demokratizaciju i uspjeh svih koji žive u BiH i bilo bi odlično da se obilježava kao praznik.
Danas, 20 godina nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma, postavljaju se pitanja treba li Dayton drastično mijenjati ili da on služi kao osnova za budućnost. Crnadak je ocijenio da su velike promjene Daytona “nemoguća misija”, za to nema podrške, a mogle bi biti čak i opasne za BiH.
U tom kontekstu, međutim, potrebno je konačno implementirati presudu Europskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić-Finci, posebno što se svi u BiH slažu da mora biti provedena.
Usred Europe, u 21. stoljeću imamo ljude koji se ne mogu kandidirati na izborima zato što ne pripadaju konstitutivnim narodima i to je neodrživo. Crnadak je najavio da će se BiH brzo vratiti ovoj temi. U svim slučajevima, naglasio je Crnadak, treba raditi na osnovu kompromisa i rješenja unutar postojećeg mehanizma za donošenje odluka.
Između ostalog, naveo je i da je entitetsko glasovanje ključni element sustava, a ne sjeća se da je bilo zlouporabe ovog instrumenta otkako je formirana nova većina na razini BiH.
Ukazao je kako BiH nije više u središtu međunarodne pažnje, ali je dio međunarodne koalicije protiv terorizma.
– Ostat će to i u budućnoosti i radit će to još snažnije. Nastavit ćemo to raditi kao jedan od vanjskopolitičkih prioriteta. To je bitka između normalnog života i kaosa, naglasio je. Pritom je naveo da je BiH svjesna svojih kapaciteta, ali je svačiji doprinos u toj borbi značajan.
Ipak, najvažniji cilj za BiH sada je da se okrene budućnosti i to nepovratno.
– Ako ovaj saziv Vijeća ministara BiH usmjeri proces nepovratno ka EU, uradilo je posao za sljedee generacije, kazao je Crnadak. Zato je važno i da Reformska agenda uspije, jer je u jednom ovakvom dokumentu BiH po prvi put prihvaćena onakvom kakva jeste.
– To je javno rečeno i zaustavlja svakodnevne rasprave o ukidanju entiteta ili secesiji, istaknuo je šef bh. diplomacije.
Mora se učiniti sve da BiH postane atraktivna za biznis i investicije, ali je Crnadak ukazao da su pravna nesigurnost, korupcija i politička nestabilnost najveće prepreke. Zato su reforme u tim oblastima najvažnije.
Svoje izlaganje je i završio s problemom korupcije, naglasivši kako istraživanja pokazuju da tri četvrtine ljudi ne bi ni prijavilo korupciju, a upravo to pokazuje njihov strah i nepovjerenje u institucije, javlja Fena.
Jedno od pitanja ministru Crnatku odnosilo se na najavljeni referendum u RS-u o radu Suda i Tužiteljstva BiH. Crnadak je naglasio kako ovaj put ne samo da nema konsenzusa na razini BiH, nego i unutar RS-a.
Iako je iz Republike Srpske, smatra da referendum nije dobra ideja. Činjenica je da Sud i Tužiteljstvo BiH treba promijeniti u smislu procesuirasnja korupcije, organiziranog kriminala i ratnih zločina. Međutim, smatra kako referendum nije dobar način.
Navodi kako inicijatori ideje imaju većinu u RS-u i oni vode taj proces, koji će sigurno imati određene efekte na reformski proces. Osobno se nada da se do rješenja treba doći u okviru Strkturalnog dijaloga, da će doći do kompromisa u Parlamentarnoj skupštini BiH i da referenduma neće ni biti.
Pored Crndaka, na konferenciji su bili i Fadil Novalić i Željka Cvijanović te visoki predstavnik Valentin Inzko koji je konferenciju praktično prespavao.
Crnadak smatra da daytonski paket zato zaslužuje više pažnje nego što mu se obično daje. Dodao je da Dayton predstavlja osnovu za dalju demokratizaciju i uspjeh svih koji žive u BiH i bilo bi odlično da se obilježava kao praznik.
Danas, 20 godina nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma, postavljaju se pitanja treba li Dayton drastično mijenjati ili da on služi kao osnova za budućnost. Crnadak je ocijenio da su velike promjene Daytona “nemoguća misija”, za to nema podrške, a mogle bi biti čak i opasne za BiH.
U tom kontekstu, međutim, potrebno je konačno implementirati presudu Europskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić-Finci, posebno što se svi u BiH slažu da mora biti provedena.
Usred Europe, u 21. stoljeću imamo ljude koji se ne mogu kandidirati na izborima zato što ne pripadaju konstitutivnim narodima i to je neodrživo. Crnadak je najavio da će se BiH brzo vratiti ovoj temi. U svim slučajevima, naglasio je Crnadak, treba raditi na osnovu kompromisa i rješenja unutar postojećeg mehanizma za donošenje odluka.
Između ostalog, naveo je i da je entitetsko glasovanje ključni element sustava, a ne sjeća se da je bilo zlouporabe ovog instrumenta otkako je formirana nova većina na razini BiH.
Ukazao je kako BiH nije više u središtu međunarodne pažnje, ali je dio međunarodne koalicije protiv terorizma.
– Ostat će to i u budućnoosti i radit će to još snažnije. Nastavit ćemo to raditi kao jedan od vanjskopolitičkih prioriteta. To je bitka između normalnog života i kaosa, naglasio je. Pritom je naveo da je BiH svjesna svojih kapaciteta, ali je svačiji doprinos u toj borbi značajan.
Ipak, najvažniji cilj za BiH sada je da se okrene budućnosti i to nepovratno.
– Ako ovaj saziv Vijeća ministara BiH usmjeri proces nepovratno ka EU, uradilo je posao za sljedee generacije, kazao je Crnadak. Zato je važno i da Reformska agenda uspije, jer je u jednom ovakvom dokumentu BiH po prvi put prihvaćena onakvom kakva jeste.
– To je javno rečeno i zaustavlja svakodnevne rasprave o ukidanju entiteta ili secesiji, istaknuo je šef bh. diplomacije.
Mora se učiniti sve da BiH postane atraktivna za biznis i investicije, ali je Crnadak ukazao da su pravna nesigurnost, korupcija i politička nestabilnost najveće prepreke. Zato su reforme u tim oblastima najvažnije.
Svoje izlaganje je i završio s problemom korupcije, naglasivši kako istraživanja pokazuju da tri četvrtine ljudi ne bi ni prijavilo korupciju, a upravo to pokazuje njihov strah i nepovjerenje u institucije, javlja Fena.
Jedno od pitanja ministru Crnatku odnosilo se na najavljeni referendum u RS-u o radu Suda i Tužiteljstva BiH. Crnadak je naglasio kako ovaj put ne samo da nema konsenzusa na razini BiH, nego i unutar RS-a.
Iako je iz Republike Srpske, smatra da referendum nije dobra ideja. Činjenica je da Sud i Tužiteljstvo BiH treba promijeniti u smislu procesuirasnja korupcije, organiziranog kriminala i ratnih zločina. Međutim, smatra kako referendum nije dobar način.
Navodi kako inicijatori ideje imaju većinu u RS-u i oni vode taj proces, koji će sigurno imati određene efekte na reformski proces. Osobno se nada da se do rješenja treba doći u okviru Strkturalnog dijaloga, da će doći do kompromisa u Parlamentarnoj skupštini BiH i da referenduma neće ni biti.
Pored Crndaka, na konferenciji su bili i Fadil Novalić i Željka Cvijanović te visoki predstavnik Valentin Inzko koji je konferenciju praktično prespavao.
wpDiscuz