Opet ako pitate Mostarce, i s jedne i druge strane grada, reći će Vam da je politika jednih bila, da se taj dio, naročito onaj oko Bulevara uopće ne obnavlja, tako da stranci vide tko je zapravo u Mostaru bio žrtva a tko agresor. Zapadni dio Mostara vrlo brzo je krenuo u obnovu fasada netom nakon rata. Kako su tada bile podijeljene uprave Istočni dio nešto je s tim “kasnio”. Do današnjih dana. Tako kada prolazite primjerice Bulevarom, prvo što zaključite je da s istoka na zapad metak nije ispaljen i da se doslovce zapad iživljavao na Istoku. A priča o tome kako je Armija BIH plaćala VRS da granatira Zapadni naravno, izmišljena je. To se dogodilo nije.
Faktor piše da je Istok zapušten politikom Ljube Bešlića. No ako pozovete bilo koju stranu ambasadu u BIH, dobit ćete informacije koliko je koja država dala za obnovu upravo dijela Mostara oko Starog Mosta.
Umjesto da se Faktor upita, gdje su završili milijuni koje su Španjolci, Francuzi i Britanci dali za obnovu Starog grada, dakle Istočnog Mostara, Faktor se pita što radi Ljubo. Neka, i to je legitimno upitati, no bilo bi lijepo, i da Istočni Mostarci dobiju odgovor đe su završile pare namijenjene njihovom kvartu.
Prema pisanju Faktora, panoramom takozvanog istočnog dijela Mostara, tamo gdje Bošnjaci čine većinu, i nakon dvadeset godina od završetka rata dominiraju ruševine. S druge strane, zapadni dio Mostara, prema pisanju ovoga lista, obnovljen je i obogaćen novim građevinama.
List nakon toga navodi neke od primjera kao što je romsko naselje u Bišća Polju gdje su navodno blokirana tri velika poslovna objekta od po 1.000 kvadrata i južna zaobilaznica.
Faktor ističe kako se planski dokumenti ne poštuju i, mimo volje Gradskog vijeća ili zakona, donose se rješenja koja su suprotna propisu.
Spominje se kako je i zgrada Naše TV u Mostaru izgrađena mimo plana, rekonstrukcija hotela Mostar, stambeno-poslovnog objekta MINIPEX …
”Objekti koji su porušeni u ratu u takozvanom istočnom Mostaru, do danas su u potpunosti propali, a da bi bilo gore, o njihovoj obnovi skoro da se i ne govori. Oni rijetki objekti koji su se počeli obnavljati, uglavnom su ostali nedovršeni, a ostali čekaju bolje dane”, piše Faktor.
O navedenoj problematici gradonačelnik Mostara Ljubo Bešlić govorio je
u travnju ove godine gostujući u Dnevniku TV1.
”Kada se želi optužiti Ljubo Bešlić da ne vodi računa o istočnom dijelu Grada, postavio bih neka pitanja, neka ih svatko postavi sam pred sobom. Je li Ljubo Bešlić privatizirao neke projekte koji ni dan danas nisu završeni ili želim da pomognem da se napokon to riješi? Moram spomenuti hotel “Neretva”, hotel “Ruža”. Je li tu Ljubo Bešlić opstruirao ili je pomagao da se problem riješi? Nažalost, to su neke stvari o kojima građani ne postavljaju pitanje. Mislim da takvih projekata ima dosta”, rekao je tada gradonačelnik Bešlić za TV1.
Bešlić je rekao kako se od 2004. do 2014. godine u istočnom dijelu Grada za rentu i uređenje građevnog zemljišta skupilo 10.180.000, a u zapadnom dijelu oko 22.000.000 KM.
”Gradonačelnik uopće ne odlučuje o utrošku sredstava. Tri gradska vijećnika sa svakog gradskog područja donosila su odluku o tome gdje će se ta sredstva uložiti. Gradonačelnik je samo imao privilegiju da bude predlagač na Gradskom vijeću da 20 posto ubranih sredstava ide na nivo Grada i predlaže projekte na Gradskom vijeću. To znači, nije donosio odluku, nego je samo davao određena usmjerenja da se na takav način utroše ako Vijeće to prihvati”, rekao je Bešlić za TV1.
”S druge strane, odgovorno mogu reći da u tih 20 posto izdvojenih sredstava, Hrvati su duplo više izdvojili sredstava, jer 20 posto do 22.000.000 duplo je više novca od 20 posto do 10.180.000 KM. Na taj način mogu reći da zajedničke projekte više sufinanciraju Hrvati”, kaže gradonačelnik.
Osvrnuo se i na rad tročlane komisije bivših vijećnika Gradskog vijeća i njihovog upravljanja novcem od renti, njihovim prioritetima i zašto je umjesto u obnovu i razvoj Grada novac išao, dobrim dijelom, prema naseljima mostarske periferije.
Prema njegovom mišljenju, velika su se sredstva iz središta preusmjeravala na druge dijelove Grada.
”Jednostavno, nije isto živjeti u Fejićevoj i nije isto živjeti u Podveležju i u Drežnici ili u Blagaju. Mislim da bi trebalo da se zna koji su tu prioriteti. Ako se izdvoji dio novca, a najviše se izdvoji u središtu Grada, onda bi logično bilo da se najvećim dijelom u središte grada i vrati”, rekao je gradonačelnik Bešlić još u travnju prilikom gostovanja u Dnevniku TV1.