Kokain u Njemačkoj: Od statusnog simbola do masovne konzumacije

Danas ga konzumiraju ljudi iz svih slojeva društva. Ta droga je, kažu stručnjaci, sveprisutna u Njemačkoj. I to s vrlo ozbiljnim posljedicama za zdravlje građana, piše Deutsche Welle.

“Jedva da postoji neka socijalna grupa u kojoj se kokain ne koristi”, kaže Heike Zurhold, sociologinja i kriminologinja iz Centra za istraživanje ovisnosti (ZIS) u Hamburgu.

U proteklih deset godina se, sudeći po navodima ZIS-a, u Njemačkoj više nego udvostručio broj odraslih osoba koje konzumiraju kokain. Alarmantan porast broja konzumenata kokaina registrira i zdravstveno osiguranje Barmer. Broj ljudi koji se nalaze na liječenju zbog zloporabe kokaina, u proteklih deset godina se utrostručio, tvrdi Barmer.

“Umjesto pizze dostavljač donosi kokain”

A koliko je masivno porastao konzum kokaina, to pokazuju i analiza kanalizacije u njemačkim gradovima. Pritom su ustanovljene sve veće koncentracije ostataka kokaina. Policija i carinske vlasti iz godine u godinu bilježe sve veće količine zaplijenjene droge. U 2017. je u Njemačkoj zaplijenjeno osam tona kokaina, u 2023. već 43 tone – i sve to je u stvarnosti samo djelić onoga što se stvarno nađe na tržištu.

Sve veća dostupnost ilegalne droge utječe na pad njezine cijene. Osim toga je danas na vrlo lagan način moguće nabaviti kokain.

Preko messenger aplikacija poput Telegrama kokain se može naručiti jednostavno i diskretno. “To je poput dostavnog servisa. Umjesto pizze dostavljač donosi kokaine”, kaže Heike Zurhold iz ZIS-a. U tom se biznisu okušao i jedan Hrvat iz Njemačke. O tom je slučaju DW pisao nedavno.

Zašto ljudi konzumiraju kokain?

Postoje razni motivi za konzumaciju kokaina. Jedna studija ZIS-a je pokazala da mnogi ljudi uzimaju kokain kako bi ostali budni i bili produktivni na poslu kojim se bave, ili kako bi se oslobodilo određenih mentalnih blokada. “Kokain doista kratkoročno djeluje tako da potiče produktivnost, ljudi osjećaju da imaju više energije”, pojašnjava Ingo Schäfer, psihijatar sa Sveučilišne klinike Hamburg-Eppendorf.

Kokain djeluje tako da u mozgu aktivira dopaminski sustav, posljedica je da se u mozgu ne smanjuje, već ustvari povećava količina “hormona sreće”. Tako nastaje određeni efekt euforije. Ali već nakon (prosječno) samo 30 minuta taj efekt slabi, a onda konzumentima prijeti emocionalni “pad”, odnosno potreba za novom dozom.

Od sporadične konzumacije do ovisnosti

Hagen Decker je na svojoj koži osjetio koliko brzo se sporadična konzumacija kokaina može pretvoriti u ovisnost. Svoju prvu “liniju” je povukao kada je imao 25 godina, bilo je to u jednom berlinskom techno klubu. “I već uskoro nakon toga kokain nisam uzimao samo dok sam se zabavljao, već i za posao. A onda mi je bio potreban za sve i svašta”, prisjeća se on. 15 godina je bio ovisnik o kokainu.

I nije usamljen slučaj. Svaki četvrti konzument kokaina razvija psihičku ovisnost, tvrde stručnjaci ZIS-a. Tijelo se navikne na drogu i mnogi konzumenti s vremenom povećavaju dozu, kako bi ostvarili isti efekt. “Jednoga dana nisam bio u stanju ni usisavati a da prije toga ne uzmem kokain”, prisjeća se Hagen Decker.

Teške zdravstvene posljedice

Zdravstveni rizici kokaina su ozbiljne. “Kokain je droga koju ne bi trebali ni pipnuti”, upozorava psihijatar Schäfer. Kokain akutno sužava krvne žile i tako čak i kod mladih ljudi može izazvati srčani infarkt ili moždani udar.

Ali prije svega kokain ostavlja srednjoročne i dugoročne psihičke posljedice kod ljudi koji ga koriste. Nakon faze euforije slijedi loše raspoloženje, anksioznost, umor, razdražljivost, osjećaj krivnje. Što je konzumacija bila intenzivnija, to su i posljedice burnije. Kokain može rezultirati kroničnim napadima straha i panike, smetnjama sa spavanjem, paranoidnošću, ili narcisoidnim ponašanjem.

Dugotrajni oporavak od ovisnosti

Izlazak iz začaranog kruga ovisnosti o kokainu je dugotrajan i kompliciran. Hagen Decker je uspio u tome, uz pomoć svoje tadašnje partnerice, koja ga je pratila do savjetovališta za ovisnike o drogama. Uslijedila je stacionarna detoksikacija, odnosno tromjesečni tretman odvikavanja: “Tamo sam naučio shvatiti zašto sam uopće postao ovisnik, odnosno kako mogu ostati apstinent”, kaže on.

Hagen je već dvije i pol godine “clean”.

S jednim drugim bivšim ovisnikom objavljuje podcast “Ovisnost i ovisan” (“Sucht und süchtig”), u kojem njih dvojica pričaju o svojim iskustvima. Ali ovisnost je ostala: “Ja sam I dalje ovisan. Ne konzumiram, ali sam ovisnik, i to osjećam svaki dan, nekad više a nekad manje. Ne konzumirati kao ovisnik, to je doživotni posao.”

Porast stope konzumacije kokaina u Njemačkoj zabrinjava stručnjake. Droga je lako dostupna, cijenom pristupačna, i mnogima se na početku čini da je bezazlena – a konzumacija vrlo često završi u razarajućoj ovisnosti.

Dnevnik.ba