Katalonija, pokrajina na sjeveroistoku Španjolske, zatražila je od Hrvatske i ostalih 26 zemalja Europske unije, osim Španjolske, podršku u organiziranju referenduma o nezavisnosti najavljenog za studeni ove godine. Barcelona se na taj korak odlučila nakon što je Madrid poručio da nikakav referendum o eventualnom razbijanju Španjolske ne dolazi u obzir.
„Uvjeren sam da se mogu pouzdati u vas u poticanju mirnog, demokratskog i transparentnog europskog procesa, kojem smo većina katalonskog naroda i ja potpuno predani“, stoji u pismu koje je predsjednik Katalonije Artur Mas poslao hrvatskom premijeru Zoranu Milanoviću, njemačkoj kancelarki Angeli Merkel te ostalim europskim dužnosnicima.
Španjolski vladajući konzervativci, kao i oporbeni socijalisti ponavljaju kako je organiziranje takvog referenduma protivno ustavu donesenom 1978. kada je Španjolska prešla iz diktature u demokraciju.
Madrid kao Beograd
No, Mas u pismu napominje da „unatoč nekim izvješćima postoje brojne pravne i ustavne mogućnosti koje bi dozvolile organiziranje referenduma“. U regionalnom katalonskom parlamentu dvije trećine od 135 zastupničkih mjesta drže separatističke stranke. Nakon što je parlament donio deklaraciju o nezavisnosti, Mas traži poštovanje volje većine od 7,5 milijuna stanovnika s posebnim jezikom i kulturom.
Od izbijanja gospodarske krize i rasta nezaposleni želja Katalonaca za odcjepljenjem dodatno je porasla. Katalonski referendum, ako se održi, bit će organiziran dva mjeseca nakon što se Škoti na svom referendumu izjasne žele li napustiti Ujedinjeno Kraljevstvo. U slučaju odcjepljenja Škotska i Katalonija bi morale ponovno zatražiti ulazak u Europsku uniju. Hrvatsko ministarstvo vanjskih poslova i veleposlanstvo u Madridu u petak nisu odgovorili na upit.
U srpnju, tjedan dana nakon što je Hrvatska ušla u EU, u Barceloni su se sastali Artur Mas i tadašnji hrvatski veleposlanik Neven Pelicarić. Čestitajući na članstvu, Mas je istaknuo: „Hrvatska je model za Kataloniju. Ona je dokaz da pristupanje ne ovisi o tome je li zemlja velika ili mala, već o volji njenih građana“. Površina Katalonije je 32.107, a Hrvatske 56.594 kvadratnih kilometara. Jedan hrvatski diplomat kaže da bi javna potpora odcjepljenju mogla narušiti odnose Zagreba i Madrida. U Madridu, pak, strahuju da bi nakon Katalonije s istim zahtjevom mogla izaći i sjeverna pokrajina Baskija gdje je godinama prisutna želja za nezavisnošću. Španjolska je stoga jedna od pet zemalja EU koje nisu priznale Kosovo dok je Hrvatska među prvima podržala njegovo odvajanje od Srbije.
Albert Teixidor i Lima (32), član stranke Convergéncia i Unió koja traži odcjepljenje, ističe: „Za nas je Madrid što je za Hrvatsku nekada bio Beograd. Nikada nisu prihvatili da imamo svoj identitet i pravo na samoodređenje.“ Španjolski premijer Mariano Rajoy napominje da Katalonija nikada u povijesti nije imala više demokracije i slobode u donošenju odluka te da u Španjolskoj svi mogu živjeti zajedno u miru.
Kriza je povijesna prilika
Bruxelles je zasad suzdržan prema zahtjevu iz Barcelone uz napomenu da bi nova država morala proći čitav postupak pristupanja. Pismo je poslano i državnicima 45 zemalja izvan EU, no ne i europskim institucijama koje od Španjolske tek očekuju uredno vraćanje kredita koji je Madrid posudio za pomoć posrnulim bankama. Bruxelles i Madrid pribojavaju se političke nestabilnosti u jeku teške gospodarske krize dok mnogi Katalonci vide povijesnu priliku.
wpDiscuz