Vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić izjavio je da u izboru za papu svaki kardinal u molitvi traži svjetlo Duha Svetoga i duboku nutarnju moralnu sigurnost kako ničim ne bi bio opterećen, već vođen ljubavlju prema Crkvi.
U razgovoru za Hrvatski katolički radio (HKR) kardinal Puljić je istaknuo da na kardinale u izboru poglavara Katoličke crkve ne utječu medijska izvješća i kalkulacije.
“U konklave ulazimo iz ovoga svijeta i proživljavamo ljudsku dimenziju Crkve, a ona, pak, proživljava svoja iskušenja”, rekao je mons. Puljić, dodavši kako kardinalima to nije opterećenje, ali nije niti nešto što ignoriraju.
Kardinalima je to izazov jer se moraju obazirati u smislu kako vrednovati to ‘bolesno stanje’ javnog mnijenja, dodao je.
“Neće utjecati na odluku niti na izbor (pape) ni izdaleka, jer se radi o stvarima koje su plod agresivnog sekularizma i relativizma”, a kardinali će se ipak voditi načelima vjere i morala, te načelom ljubavi prema Crkvi, koja u ovim vremenima mora dati odgovor na važna pitanja, izjavio je vrhbosanski nadbiskup Puljić.
Rekao je kako je kardinali za vrijeme konklava, iako su potpuno izolirani od svijeta, dopušteno razmijeniti mišljenja, i to nije nikakvo lobiranje, već razmišljanje.
“Vidimo zadatak što Crkva treba činiti i saznajemo kako tko razmišlja među nama, kako bi se trebao ponijeti s tim zadatkom”, kazao je vrhbosanski nadbiskup.
Kardinali su se okupili u ponedjeljak u Vatikanu u prvim “kongregacijama” kako bi pripremili konklavu i otvoreno razgovarali o upravljanju Crkvom.
Kardinal Angelo Sodano, dekan kardinalskog zbora, pozvao je 209 kardinala mlađih od 80 godina, od kojih su neki elektori, a neki nisu.
Neki stariji ili bolesni ispričali su se za nedolazak. Datum konklave će biti poznat tek kada svi elektori budu nazočni, 115 najavljenih, javlja AFP.
Prve kongregacije “će omogućiti kardinalima s pet kontinenata koji se ne poznaju dobro da nađu zajednički jezik”. Za 67 elektora ovo je prva konklava.
Upravljanje Crkvom bi trebalo da bude u središtu razgovora iza zatvorenih vrata. Benediktu XVI se zamjeralo što nije znao reformirati centralnu upravu Crkve.
Osvrćući se na posljednje govore pape Benedikta XVI., u kojima je spominjao ‘iznakaženo lice Crkve’ zbog podjela koje vladaju unutar Crkve, kardinal Puljić je naglasio da Crkva od samih početaka prolazi kroz iskušenje podjela i traženja.
“Smatra da je to sazrijevanje Crkve pa zato to ne bih gledao alarmantno, već je to izazov na koji trebamo ozbiljno upozoriti”, kazao je.
Ocijenio je kako se radi o nedosljednosti, ranama i nevjernosti kojima je “uprljano” lice Crkve. “Trebamo biti realni i ne treba to biti tabu tema”, rekao je vrhbosanski nadbiskup dodavši kako ni izdaleka to nisu krizni momenti kakvih je bilo povijesti.
Po kardinalovim riječima ovo je naš trenutak na kojega moramo odgovoriti s vjerom i u vjeri. “Uostalom, nalazimo se i u Godini vjere kada se svi trebamo obnoviti u vjeri”, naglasio je kardinal Puljić.
Podsjetio je i kako Crkva ne ovisi o ljudima, nego je Božje djelo.
Istaknuo je kako je pitanje za svakoga pojedinca u Crkvi koliko je ‘živo tkivo u njoj’, te kako je bitno gdje smo s našom vjerom u ‘živom organizmu Crkve’.
Vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić zaključio je kako trebamo biti zahvalni što živimo u vremenu velikih papa; “Ivan Pavao II. Je već blaženi, a Benedikt XVI. je ostavio svijetli trag pa za to trebamo Bogu zahvaljivati”, poručio je Puljić.