Nitko kao sarajevska katedrala nije toliko podržavao Komšića i to u trenucima kad je prijetila blokada države zbog ogorčenosti Hrvata. Tada bi ga Puljić pozvao na domjenak, narod bi popizdiom stjerao sve u tri p.m. i otišao okopavati lozu. Tvrdili smo i tvrdimo da je Puljić bio i ostao staljen s bošnjačkim nacionalistim te je često korišten kao amortizer i utišavač svake moguće pobune.
Nitko kao Vatikan ne cijeni Komšića. Em odlikovan, em redovno pozivan u tu državu. Baš kao da niti jednom Papi nije rečeno da taj jazavaca provocir katolika i ponižava ih, da se divi sotonskim pokretima predvođenima mass ubojicom Titom, i da mu je mila antikršćanska ustaška vojska HOS-a koja je u BIH polagala zakletvu uz pištolj, bodež , Kuran i Bibliju, što nije ništa drugo nego svetogrđe Abrahamove vjere.
Ako tome svemu dodamo podatak da se na Komšićevim skupovima pozivalo na silovanje RH predsjednice te na ubojstvo Dragana Čovića, pitamo se kojeg vraga se uopće pitamo? Pa Komšić je najomiljeniji lik Crkve Katoličke, barem što se Puljića i Papa tiče.
Ne znamo da bi drugima toliko oprostili. Stoga se pitamo hoće li Papa stvarno imenovati Majića za novog kardinala ili će to ipak biti Komšić, sada kad mu završava pravo uzurpiranja tuđih prava?
Papa Franjo prihvatio je odreknuće pastoralnog upravljanja Vrhbosanskom nadbiskupijom kardinala Vinka Puljića te ga je u subotu, 29. siječnja umirovio. Njega će na čelu Vrhbosanske nadbiskupije naslijediti dosadašnji nadbiskup koadjutor mons. Tomo Vukšić.
Vijest je istovremeno, točno u podne, objavljena u Vatikanu i Sarajevu, prenosi Nedjelja.ba.
U prostorijama Nadbiskupske rezidencije u glavnom gradu BiH u prisutnosti dvojice nadbiskupa, članova konzultora i stolnog kaptola Vrhbosanske nadbiskupije te nekolicine suradnika kardinala Puljića i mons. Vukšića ovu vijest obznanio je otpravnik poslova u Apostolskoj nuncijaturi u Sarajevu mons. Amaury Medina Blanco.
Podsjećanja radi kardinal Puljić je na čelu Vrhbosanske nadbiskupije bio 31. godinu. Vrhbosanskim nadbiskupom imenovao ga je Ivan Pavao II. i to 7. prosinca 1990. Isti Papa ga je posvetio za biskupa 6. siječnja 1991. Ustoličen je u sarajevskoj katedrali Srca Isusova 19. siječnja 1991. Prve godine njegove biskupske službe obilježio je strašni rat u Bosni i Hercegovini. Tijekom sukoba ostao je u opkoljenom Sarajevu, iako je povremeno izlazio iz grada po potrebi. Jedno vrijeme bio je jedini vjerski poglavar prisutan u glavnom gradu BiH. Zbog ustrajnog nastojanja oko prekida sukoba, međusobnog pomirenja, poziva na dijalog papa Ivan Pavao II. ga je 30. listopada 1994. imenovao kardinalom Svete Rimske Crkve. Time je postao prvi kardinal u povijesti Bosne i Hercegovine. Sudjelovao je na konklavama 2005. i 2013., na kojima su za Pape izabrani: Benedikt XVI. i Franjo.
U skladu sa Zakonikom kanonskog prava (usp. ZKP kan. 401 §1) kada je 8. rujna 2020. napunio 75 godina života papi Franji ponudio je odreknuće od službe, a Sveti Otac mu je 29. listopada 2020. odgovorio da ostaje na mjestu vrhbosanskog nadbiskupa „dok se drugačije ne odluči“ što se dogodilo 29. siječnja 2022.
Za svoj rad i neumorno zalaganje za jednakopravnost svih naroda, za zaustavljanje rata na ovim prostorima te za izgradnju pravednog društva primio je više priznanja, među kojima svakako treba spomenuti počasni doktorat iz humanističkih znanosti što mu ga je 1995. dodijelilo državno sveučilište Grand Valley u Grand Rapidsu u američkoj državi Michigan, kao i počasni doktorat dodijeljen 15. ožujka 2001. u gradu Arequipi (Peru) na katoličkom sveučilištu Santa Maria. Posljednje u nizu od važnijih priznanja je odlikovanje Veleredom kralja Dmitra Zvonimira s lentom i Danicom koje mu je uručio predsjednik Republike Hrvatske 17. siječnja 2022.
S umirovljenjem prestaje njegovo upravljanje Vrhbosanskom nadbiskupijom, ali i sve službe koje je imao u Biskupskoj konferenciji Bosne i Hercegovine.
Vrijedi još istaknuti kako će liturgijsko predstavljanje nadbiskupa Vukšića narodu biti u sarajevskoj katedrali u subotu, 12. ožujka tekuće godine./HMS/