Nakon jučerašnjeg Predsjedništva HDZ-a jasno je da šef stranke Tomislav Karamarko nema podršku za rušenje premijera Tihomira Oreškovića. Odluči li HDZ ipak da će pokrenuti postupak opoziva premijeru Oreškoviću, i to kao odgovor na njegov poziv da odstupe Tomislav Karamarko i Božo Petrov, on može, ali i ne mora, biti put prema prijevremenim izborima.
Uloga predsjednice
Rušenjem premijera pada kompletna Vlada i počinje procedura u kojoj važnu ulogu ima predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović. Predsjednica tada treba obaviti konzultacije s klubovima zastupnika u Saboru, i ako je netko uvjeri da može sastaviti novu Vladu, određuje ga za mandatara. Mandatar ima rok od 30 dana za sastavljanje Vlade i njeno potvrđivanje u Saboru. Ako ne uspije, ide se na nove izbore. Budući da Most više ne želi obnašati vlast s predsjednikom HDZ-a Tomislavom Karamarkom, novi izbori bi se mogli izbjeći jedino pod uvjetom da se HDZ odrekne svoga predsjednika i nakon rušenja Vlade predsjednici Grabar-Kitarović predloži za mandatara nekog drugog iz HDZ-a.
Druga je opcija da odustanu od toga nauma, ali tada im na dnevni red (krajnji rok je 18. lipnja) dolazi SDP-ov zahtjev za opoziv Karamarka, i to zbog poslovnih odnosa njegove supruge s konzultantom MOL-a Jozom Petrovićem. Zastupnici Mosta glasat će da se Karamarka opozove, ali će biti spremni na nastavak participiranja u vlasti s HDZ-om. Ako ne želi nove izbore, HDZ bi morao progutati dvije velike knedle. Jedna je dopuštanje opoziciji da mu iz izvršne vlasti izbaci šefa stranke, a druga je da na čelu Vlade ostavi nestranačkog premijera na čiji se odnos prema HDZ-u gleda bitno drugačije nakon što je Orešković rekao da nema namjeru dati ostavku, ali ju je zatražio od Karamarka (kojega je dva dana ranije podržavao).
Gubi presudni utjecaj
Uz rezervu da se politička situacija u Hrvatskoj mijenja iz sata u sat, nakon jučerašnjeg nastupa Tomislava Karamarka čini se da su se odnosi u HDZ-u promijenili i da Karamarko, iako je predsjednik stranke kojem su do prije nekoliko dana svi iskazivali bezrezervnu podršku, više ne može imati presudni utjecaj na stranačke odluke. Premda bi HDZ-u bila manje loša varijanta u kojoj bi u Saboru pokrenuli rušenje Tihomira Oreškovića, Karamarko jučer nije imao mandat da novinarima na pitanje hoće li se to dogoditi odgovori sa “da” ili sa “ne”. No, ako bi HDZ odmah krenuo s tom akcijom, mogli bi izvesti manevar kojim bi se preduhitrilo SDP i potpuno izbjeglo odlučivanje o zahtjevu oporbe za izglasavanje nepovjerenja Karamarku. Po Poslovniku Sabora zahtjev za opozivom se mora odmah uvrstiti u dnevni red i on se šalje Vladi na očitovanje. Vlada ima rok od osam dana za odgovor, ali to može učiniti i ranije.
Udarac u Saboru
Realno je, stoga, ako se opoziv podnese u ponedjeljak, da se Vlada već u srijedu o njemu očituje i da pitanje povjerenja Oreškoviću bude na dnevnom redu Sabora već u srijedu 15. lipnja (krajnji rok bi bio 6. srpnja). Glavni dobitak takvog scenarija je izbjegavanje da se u Saboru raspravlja o Karamarku i o njegovu odnosu s MOL-om. Okosnica toga odnosa je prijateljstvo s Jozom Petrovićem koji je su funkcije člana uprave Ine prešao na platnu listu MOL-a, a s nje je dio išao i u Karamarkov kućni budžet. Ta bi rasprava u prvom redu bila velik udarac za Karamarka, ali bi jednaku štetu nanijela i HDZ-u jer bi oporba aferu sigurno iskoristila da iz nje izvuče zaključak kako aklamacijom izabrani Karamarko nastavlja praksu Ive Sanadera.
U svemu je bitno i pitanje što znači da je Predsjedništvo HDZ-a Karamarku dalo mandat da organizira preslagivanje u Saboru. S obzirom na političku situaciju jasno je da nikakvo preslagivanje bez razbijanja Mosta nije moguće, a to bi pak moglo značiti da je Karamarko poslan u samoubilački pohod.
Žrtvovanje predsjednika
Sadašnje informacije navode na zaključak da rasplet krize Vlade ovisi o odnosima unutar HDZ-a.
Prevlada li struja koja se ne slaže s Karamarkovom politikom i koja želi ostati na vlasti pa makar to značilo da će HDZ žrtvovati svoga predsjednika, onda je praktično svejedno za koji će se scenarij odlučiti – opoziv Oreškovića ili će čekati da na dnevni red dođe Karamarkov.
Uspije li, međutim, Karamarko zadržati glavnu riječ u stranci, onda je vrlo izvjesno da ćemo na jesen imati nove izbore.