U tekstu autora Eldina Hadžovića Kamenolom spoticanja napisanom za portal Novosti, slučaj jablaničkog kamenoloma ponovo otvara pitanja o sigurnosti i odgovornosti sličnih objekata širom Bosne i Hercegovine. Hadžović ukazuje na to da je kompanija koja je upravljala kamenolomom imala višestruke odbijenice za koncesiju, ali je unatoč tome nastavila s iskopavanjima.
Tekst dalje opisuje katastrofalne poplave koje su pogodile Bosnu i Hercegovinu 4. oktobra, s posebnim naglaskom na Jablanicu, koja je pretrpjela najteže posljedice. U poplavama je smrtno stradalo najmanje 22 osobe, a mnogi su nestali. Spasilačke ekipe i humanitarne organizacije mobilizirane su za pomoć pogođenima, dok vlasti proklamiraju stanje prirodne nesreće.
Hadžović također naglašava značaj ekoloških problema, ističući da je rijeka Neretva postala simbol nadolazeće ekološke katastrofe, preplavljena smećem i građevinskim materijalom. U pozadini svega stoji kritika nedostatka odgovarajućih mjera upravljanja prirodnim resursima, što dovodi do potrebe za boljim regulacijama i zakonodavstvom.
Dodatno, Kantonalno tužilaštvo Mostar otvorilo je istragu u vezi s ljudskim faktorima koji su doprinijeli ovoj tragediji, posebno u odnosu na aktivnosti kamenoloma. Istraga je pokrenuta nakon što su se pojavili dokazi o ilegalnoj eksploataciji granita. Autor spominje i navode mještana o povezanosti vlasnika kamenoloma s kriminalnim podzemljem.
Na kraju, Hadžović ističe da bi tragedija u Donjoj Jablanici mogla potaknuti promjene u zakonodavstvu koje se odnosi na eksploataciju prirodnih resursa, s nadom da će se odgovorni suočiti s posljedicama kako bi se spriječile buduće katastrofe.