Aluminij je pored preuzimanja aktivne snage, s prijenosne mreže preuzimao i značajnu količinu reaktivne snage oko 80 MVA, što je bilo od pomoći u regulaciji naponskih prilika. Isključenjem Aluminija inače previsoki naponi dodatno su povećani za 3 do 4 kV južnom dijelu elektroenergetskog sektora. Isključenje ovako velikog potrošača moglo bi izazvati i probleme s viškom proizvodnje u BiH,
Izaslanik u Domu naroda federalnog parlamenta Aner Žuljević zatražio je javnu objavu izvješća o stanju elektro-energetskog sustava nakon isključenja mostarskog Aluminija. Izvješće sadrži niz izuzetno zabrinjavajućih informacija. Štete, kaže Žuljević, mogu biti ogromne. U međuvremenu iz EP HZHB potvrđeno je da će ovo poduzeće morati kreditno zadužiti kako bi se isplatila struja koju je elektroprivreda otkupila za Aluminij od Hrvatske elektroprivrede.
U pismu koje je Nezavisni operator sistema uputio DERK-u, navodi se da je isključenje Aluminija s prijenosne mreže imalo izražene negativne posljedice, prvenstveno na stanje naponskih prilika. U elektroenergetskom sistemu već duže vrijeme izražen je problem previsokih napona, koji je ovim isključenjem dodatno pojačan… ili kako se navodi u pismu:
“Aluminij je pored preuzimanja aktivne snage, s prijenosne mreže preuzimao i značajnu količinu reaktivne snage oko 80 MVA, što je bilo od pomoći u regulaciji naponskih prilika. Isključenjem Aluminija inače previsoki naponi dodatno su povećani za 3 do 4 kV južnom dijelu elektroenergetskog sektora. Isključenje ovako velikog potrošača moglo bi izazvati i probleme s viškom proizvodnje u BiH, koja se neće moći izvoziti zbog ograničenih mogućnosti prekograničnih prenosivih kapaciteta. Kao primjer navodimo podatak, da se u periodu veljača i ožujak 2018. godine iz BiH izvozilo 1.300 MWh/h, gdje je EES BiH bio na granici ugroženosti i navedeni iznos izvoza ne bi bio ni odobren da Aluminij nije bio u pogonu”, objavila je N1.
S postojanjem pisma koje je upućeno na adresu DERK-a pod oznakom hitno upoznat je i delegat u Domu naroda FBiH, Aner Žuljević koji je danas i zvanično zatražio od nadležnih agencija da javno objave izvještaje o šteti i mogućim posljedicama gašenja Aluminija.
Drugi dio pisma upravo se odnosi na ekonomski aspekt koji će uticati na mnoge, moguće i građane, posebno ako se ima u vidu da je samo u prvoj polovini 2019.godine Aluminij mjesečno trošio oko 10 posto ukupno proizvedene električne energije s prijenosne mreže. Ili kako je navedeno u pismu NOS-a:
“Kako prema odluci DERK-a 90 posto iznosa troškova za sistematsku i pomoćne usluge kao i troškova za rad NOS-a plaćaju potrošači , isključenje Aluminija će financijski dodatno opteretiti ostale potrošače u BiH Zbog toga će ostalim potrošačima neminovno morati biti povećan udio u plaćanju obaveza za navedene usluge u iznosu koji je otpadao na Aluminij.Konkretno, to bi do kraja ove godine iznosilo preko 2.000.0000 KM za sistemsku uslugu te približno 390.000 KM za rad NOS BIH.”
U nadležnim agencijama i institucijama danas bez pojašnjenja, osim onog nezvaničnog u NOS-u da viškove električne energije nije moguće prodati kako su to tvrdili u federalnoj vladi, jer BIH ima zaostale prijenosne mreže. U međuvremenu iz EP HZHB su za N1 potvrdili kako će se morati i kreditno zadužiti kod komercijalnih banaka kako bi isplatili struju koju su za Aluminij kupili od Hrvatske Elektroprivrede. Riječ o 65 milijuna KM.
Aluminij je prosječno mjesečno trošio oko 11 milijuna KM struje, ovisno o cijeni struje na tržištu. Krajem oktobra prošle godine Vlada Federacije BiH dala je suglasnost na sporazum Aluminija i Elektroprivrede HZ HB o otplati duga za isporučenu struju.