SARAJEVO – Fondacija „Cure“ i Helsinški parlament građana Banja Luka danas su u Sarajevu organizirali x-press sesiju „Tretman mladih osoba u BiH, u usporedbi sa tretmanom mladih u zemljama EU“.
Uvodničarka sesije je Medina Mujić, magistrica komunikoloških znanosti za odnose sa javnošću, koja je govorila o medijskom prikazivanju mladih osoba i kako država tretira mlade osobe u bh. društvu.
-Bosna i Hercegovina se još uvijek suočava s posljedicama svoje konfliktne povijesti gdje su djeca i mladi pogođeni ovim promjenama, a u toj transformaciji često su i marginalizirani. Mladi u BiH se suočavaju s nizom problema za koje su velikim dijelom odgovorne državne institucije u našoj zemlji, rekla je za Fenu Mujić.
Na svim razinama vlasti, kaže, nedostaje programski i strateški pristup podrške poboljšanju položaja mladih u BiH.
Smatra da bi njihovom položaju također mogli doprinijeti mediji svojim profesionalnim izvještavanjem na način da više potiču probleme o mladima.
-Mediji u većini slučajeva izvještavaju senzacionalistički, tako da izvještavanje o mladima nema kontinuirani tijek praćenja stvari koje se njih tiču, tvrdi Mujić.
Dodala je da se, kad je u pitanju zaposlenost i obrazovanje, mladi u BiH nalaze ispod prosjeka standarda Europske unije, odnosno tretmana mladih u zemljama EU.
Gotovo svaka druga mlada osoba u BiH koja je izašla iz formalnog obrazovnog sustava ostaje na razini trogodišnjeg srednjeg obrazovanja ili niže. To znači da smo značajno ispod prosjeka EU-a kad je u pitanju udio osoba sa završenom četverogodišnjom srednjom školom ili višim obrazovanjem.
Također, svaka četvrta osoba u BiH prerano napušta obrazovni proces što je daleko iznad prosjeka većine europskih zemalja.
Niska stopa radne aktivnosti mladih u odnosu na EU, te nezaposlenost koja je gotovo četiri puta veća nego u zemljama EU-a, a pogotovu nezaposlenost mladih žena, najbolje prikazuju položaj BH mladih u odnosu na vršnjake iz drugih zemalja.
Mladi BiH žive u zemlji s trinaest ministarstava zdravlja, jedanaest odvojenih javnih fondova za zdravstveno osiguranje i gotovo bez ikakvog praćenja i planiranja potrošnje javnih sredstava i transfera u sektoru zdravstva.
Financijski problemi glavni su razlog za prekidanje obrazovanja, a samo sedam posto učenika i studenata prima stipendiju za školovanje koja u većini slučajeva iznosi 100 KM, odnosno ne prelazi 200 KM.
Ukupna populacija mladih je osjetljiva grupa i mnogo bliža granici siromaštva nego populacija odraslih. Mlade osobe koje nisu nastavile obrazovanje nakon završene osnovne škole imaju najveći udio u siromašnoj populaciji.