Historijski gledano, odnos Sjedinjenih Američkih Država prema Međunarodnom kaznenom sudu (ICC) bio je složen i često kritičan. Tokom ranijih administracija, posebno pod predsjednikom Georgeom W. Bushom, SAD su bile izrazito skeptične prema ICC-u. Bushova administracija čak je povukla potpis SAD-a s Rimskog statuta, temeljnog ugovora kojim je osnovan ICC. Argument je bio da bi ICC mogao biti korišten za politički motivirane istrage i optužnice protiv američkih državljana, uključujući vojnike i političke lidere.
Administracija Baracka Obame zauzela je nešto blaži stav prema ICC-u, sudjelujući kao posmatrač na sastancima i podržavajući sud u slučajevima koji su se ticali genocida i ratnih zločina, kao što su oni u Darfuru i Kongu. Ipak, Obama nije potpisao niti ratificirao Rimski statut, zadržavajući politiku zaštite američkih državljana od nadležnosti suda.
Današnje reakcije
Pod administracijom predsjednika Joea Bidena, reakcije SAD-a na aktivnosti ICC-a ostaju kritične, osobito kada se radi o američkim saveznicima. Nedavni zahtjev tužiteljstva ICC-a za izdavanjem uhidbenih naloga protiv izraelskih čelnika i vođa Hamasa izazvao je snažnu osudu iz Washingtona.
Predsjednik Biden nazvao je zahtjev “skandaloznim” i istaknuo da ne postoji “nikakva” jednakost između Izraela i Hamasa. Američki državni tajnik Anthony Blinken također je odbacio zahtjev ICC-a, naglašavajući da bi takva odluka mogla ugroziti napore za uspostavu primirja, oslobađanje talaca i humanitarnu pomoć Gazi. Ministar obrane Austin Lloyd dodao je da želi da Izrael izvodi preciznije udare kako bi se smanjila šteta na infrastrukturi u Pojasu Gaze.
Ova reakcija pokazuje kontinuitet u američkoj politici zaštite svojih saveznika od međunarodnih pravosudnih tijela, dok istovremeno koristi diplomatske kanale za rješavanje konflikata. Američki stav prema ICC-u ostaje oprezan i često skeptičan, posebno kada se radi o istragama koje uključuju njihove saveznike ili vlastite interese.