Published On: Pon, tra. 8th, 2019

Kako bi borba za Tripoli mogla gurnuti Libiju u još veći kaos od onog koji je svojedobno stvorio Gadafi

Tek što je objavljen konačni poraz Islamske države u Siriji, novi rat rasplamsao se na sjeveru Afrike, u mediteranskoj Libiji. Ta se zemlja proteklih dana vratila na naslovnice svjetskih medija, odakle su je u godinama nakon smrti dugogodišnjeg diktatora Moamera Gadafija izgurali ratovi u Siriji i Iraku.

Pokazalo se da je zatišje do kojeg je došlo 2015. godine, kada je uspostavljena Vlada nacionalnog jedinstva bilo samo pat pozicija, koju je ovih dana agresivnom vojnom eskalacijom prekinuo general Kalifa Haftar, čovjek kojeg već zovu novim Gadafijem. Dok Haftarove snage prodiru prema centru Tripolija, svijet strepi od novog pokolja, a mi smo napravili kratki pregled događaja zbog kojih ponovo svakodnevno slušamo o Libiji, prenosi telegram.hr

1. ŠTO SE U LIBIJI DOGAĐALO U PROTEKLIH OSAM GODINA?

Val prosvjeda protiv autoritarnih vladara koji je početkom ovog desetljeća preplavio zemlje Bliskog istoka i sjeverne Afrike, danas poznat kao Arapsko proljeće, do Libije je stigao u veljači 2011. godine. Tamo je uzdrmao režim naizgled nedodirljivog pukovnika Gadafija, diktatora koji je Libijom vladao od 1969. godine, kada se kao mladi časnik vojnim udarom popeo na čelo te naftom prebogate zemlje.

Ono što je u susjednom Tunisu i Egiptu bio ustanak potaknut željom za općom liberalizacijom društva, u Libiji se pretvorilo u građanski rat tijekom kojeg su na površinu isplivale plemenske, vjerske i političke podjele, o kojima svijet do tada uglavnom nije imao pojma.U krvavi kaos vrlo brzo upleo se i Zapad pa su Gadafijevi protivnici dobili pomoć u vidu zračnih napada zemalja NATO pakta. Bombiekoje su se sručile na Libiju slomile su otpor snaga vjernih starom diktatoru koji je, napušten od pristaša, linčovan kada se pokušao sakriti u rodnom gradu Sirti.

No, Gadafijeva smrt nije značila i kraj sukoba. Libijsko društvo nastavilo se raslojavati, strane uključene u građanski rat množiti, a diplomati Ujedinjenih naroda očajavati, sve dok se broj zaraćenih metodom fizičke eliminacije nije sveo na razinu koja je omogućila postizanje dogovora. Vlada nacionalnog jedinstva izabrana je 2015. godine, nakon čega su se pojavile nade da će Libija, pod patronatom međunarodne zajednice, konačno početi graditi mirnu budućnost. Danas je jasno da je jedan čovjek imao drugačiji plan.

2. TKO JE KALIFA HAFTAR?

Radi se bivšem Gadafijevom suradniku koji je iz kaosa građanskog rata izašao kao vladar Bengazija, najvećeg grada na istoku Libije. Pokojni diktator Gadafi Kalifa Haftara se odrekao kada je ovaj zabrljao libijsku vojnu intervenciju u susjednom Čadu 1987. godine. Haftar je tada zarobljen, a iz Čada ga je spasila CIA koja ga je prebacila u SAD i počela ga pripremati da zamijeni Gadafija. Haftar se u Libiju vratio nakon početka revolucije 2011. godine. Neko vrijeme je tražio svoje mjesto u novom poretku, sve dok se nije probio na čelo Libijske nacionalne vojske (LNA) i postao najmoćniji čovjek na istoku zemlje.

S vremenom je ovladao i bogatim naftnim poljima na jugu zemlje te stekao potporu Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata, a čini se da ima i podršku Rusije. Pretpostavlja se da je podrška tih zemalja bila presudni element u Haftarovoj odluci da pokrene konačni obračun koji bi mu trebao donijeti vlast u cijeloj Libiji.

3. KAKO JE HAFTAR KRENUO U OSVAJANJE TRIPOLIJA?

Dok je Haftar konsolidirao vlast na istoku Libije, u glavnom gradu Tripoliju na vlast je došla Vlada nacionalnog jedinstva koja je 2015. godine uspostavljena na temelju ugovora pod pokroviteljstvom UN-a. Nelagodno primirje među dvjema stranama trajalo je do 3. travnja, kada je Haftarov LNA objavio da priprema ofenzivu “čišćenja zapada Libije i glavnog grada Tripolija, od terorista i plaćenika”. Medijski ured Libijske nacionalne vojske na Facebooku je objavio da se po odluci maršala Haftara više vojnih jedinica uputilo prema zapadu kako bi očistili teren od ostataka terorističkih skupina pa više nije bilo nikakve dvojbe oko toga da Haftar kreće zauzeti Tripoli.

4. KAKO TEKU RATNE OPERACIJE?

Snage odane Haftaru zauzele su u četvrtak Garjan, grad koji se nalazi oko stotinu kilometara južno od glavnog grada Tripolija. Haftarova vojska glavni je grad okružila iz smjera juga i zapada, nakon čega su se zaustavili kako bi prenoćili na mjestu 60 kilometara od Tripolija, poručili su dužnosnici LNA-a. U petak je Haftar održao govor u kojem je svojim pristašama poručio: „Danas završavamo marš!”. Istoga dana LNA je priopćila kako su započeli napad na južna predgrađa libijske prijestolnice te da su zauzeli njezinu međunarodnu zračnu luku. U nedjelju je došlo do najozbiljnijih borbi dosad pa je u sukobima oko Tripolija ubijena 21 osoba, a 27 ih je ranjeno, objavila je libijska vlada a prenosi BBC.

Vlada je u nedjelju objavila da protiv Haftara pokreće protuofenzivu. Glasnogovornik vlade objavio je početak protuofenzive kako bi se očistili gradovi od “nelegitimnih snaga”. Ta operacija trebala bi omogućiti “čišćenje svih libijskih gradova od agresora i nelegitimnih snaga”, rekao je vladin glasnogovornik Mohamad Gnounou u izjavi novinarima u Tripoliju. Ranije je UN pozvao na dvosatni prekid vatre kako bi se ranjeni i civili mogli evakuirati, no nije poznato je li nastupilo bilo kakvo zatišje da bi se to i ostvarilo.

Najnovije vijesti iz Libije govore da su Haftarove snage, koje su danas planirale ući u centar Tripolija, zapele u borbama u rubnim dijelovima grada. Njegova LNA objavila je kako je izgubila 19 vojnika u posljednjim danima prilikom stezanja obruča oko snaga međunarodno priznate vlade u Tripoliju. Ujedinjeni narodi napominju kako je 2,800 ljudi raseljeno zbog sukoba, a mnogi su zarobljeni u područjima na kojima se vode borbe, bez mogućnosti bijega. LNA je izvela zračne napade na jug grada u namjeri da se pomaknu s nefunkcionalnog aerodroma u centar. Vlada u Tripoliju je u međuvremenu objavila da je poginulo 11 ljudi bez preciziranja na kojoj strani, te da im u pomoć pristižu snage iz grada Misrate, kako bi pomogli u razbijanju blokade LNA-a.

5. ŠTO RADI MEĐUNARODNA ZAJEDNICA?

Neki prijete, drugi pokušavaju pokrenuti razgovore, ali prisutan je jak dojam da se nikom ne upliće u novi rat tek što je sukob u Siriji završen. Ujedinjeni narodi još se nadaju mirnom rješenju, pa je iz središta te organizacije potvrđeno da usprkos borbama namjeravaju održati konferenciju u jugozapadnom gradu Gadamesu između 14. i 16. travnja kako bi razmotrili moguće izbore. Gassan Salame, UN-ov posebni izaslanik za Libiju, rekao je kako želi spriječiti da nova kriza izmakne kontroli. “Radili smo godinu dana na ovoj konferenciji, ne želimo olako odustati od tog političkog posla”, rekao je Salame.

Oštriji stav prema Haftaru zauzeli su zapadni čelnici pa su tako ministri vanjskih poslova zemalja članica G7 upozorili su Haftara da zaustavi vojni pohod na Tripoli, u protivnom bi se mogao suočiti s međunarodnom intervencijom. Američki državni tajnik Mike Pompeo istaknuo je u priopćenju kako je Washington “duboko zabrinut zbog borbi u blizini Tripolija” i pozvao na razgovore o okončanju borbi. “Jasno smo stavili do znanja da se protivimo vojnoj ofenzivi snaga Kalifa Haftara i pozivamo na hitnu obustavu vojnih operacija protiv libijske prijestolnice”, rekao je Pompeo pozivajući na deeskalaciju sukoba.

Što se tiče zemalja u regiji, već je spomenuto kako Saudijska Arabija i UAE podržavaju Haftara. Vlada u Tripoliju može računati na podršku Turske i Katara, a bliske su joj i zapadne sile. U najnovijem sukobu posebno se angažirala Velika Britanija, koja oštro kritizira Haftara i lobira da ga osude i druge europske države. O svemu čvrst stav još nije zauzela Italija koja bi, u slučaju da se sukob otegne, mogla postati odredište za velik broj izbjeglica iz milijunskog Tripolija.