Published On: Uto, sij 7th, 2014

KAKO BELGIJANCI SPAŠAVAJU ZEMLJU OD RASPADA: Etničke jedinice jačaju, zajednička država slabi

Ni riječi ni spomena u antidržavnim sarajevskim centralističkim medijima nije bilo niti će biti o najnovijem događaju usred Europske unije za kojega belgijska vlada, ali i mediji kažu da ima “povijesne razmjere”. Ali ne negativne, nego pozitivne. Naime da bi se savezna država spasila od raspada, još je jednom do gola oslabljena, a njezini etnički entiteti ojačani. O čemu se radi?

Opstanak multietničke Belgije odavno je ozbiljno upitan. Međutim, savezni su političari našli jedini mogući recept: postupno slabljenje države, a jačanje entiteta. Dva etnički dominantna entiteta (flamanski i valonski), jedan mješani entitet (Brisel) i jedna autonomija konstitutivnoga naroda (65 tisuća Nijemaca) unutar valonskoga entiteta doživjeli su pet ustavnih reformi. Svaki put su jačali na štetu države. Zato se Belgija nije raspala.

Zadnja teška dvogodišnja politička kriza izrodila je saveznu vladu kojoj je nakon dvije i pol godine uspjelo dogovoriti novi kompromis: šestu ustavnu reformu države.

Koncem prosinca 2013. okončana je parlamentarna procedura, a u ponedjeljak (6.1.2014.) belgijski je kralj službeno ratificirao tekst zakona Šeste državne reforme. Istoga je dana savezna vlada osobno uručila gomilu zakona entitetskim premijerima i premijerima etničkih zajednica. Tim je simboličkim aktom savezna vlada pokazala da su entiteti sada “države sastavnice” savezne države i kao takvi oni će provoditi državnu reformu.

Šesta ustavna reforma sastoji se od 82 zakona na oko 1.000 stranica. Sadržajno se radi o o još jednom dalekosežnom prijenosu nadležnosti, moći i novca s države na etničke entitete. Zakoni stupaju na snagu 1. srpnja o.g.

Bez ovoga dogovora Belgija bi se u trajnom sporu između Flamanaca i Valonaca sigurno raspala. Mediji drže kako je u ponedjeljak, na Tri Kralja, “krštena nova Belgija”, koja ima dugoročnu perspektivu i stabilnost, činjenica je to čiji se doseg i posljedice nikako ne smiju omalovažiti.

Ova do sada najdublja reforma zajedničke države ne doživljava se jednako s obje strane entitetske granice. U sjevernoj, bogatijoj Flandriji prihvatljivost je veća, dok u južnoj, siromašnoj Valoniji takva reforma nije ni poželjna. Valonija je naime do sada imala veće koristi iz državnoga proračuna kojega je najvećim dijelom punila Flandrija.

Međutim, nad Belgijom se već nadvija novi crni oblak. U svibnju su, zajedno s izborima za EU, opći izbori u Belgiji. Ako najjača flandrijska stranka, nacionalistička i separatistička NVA, pobjedi u tom entitetu, onda je belgijsko jedinstvo ponovo jako upitno. Nakon euforičnog predstavljanja ustavne reforme i privremenog spašavanja jedinstva u ponedjeljak, već u utorak šest istih vladajućih stranaka  otkopale su ratnu sjekiru, otpočele izbornu kampanju i pokazale da više nimalo nisu jedinstvene. “Rien ne va plus”, utvrdili su belgijski mediji.

poskok.info


uskrs ephzhb