Andrea Jurić, epidemiologinja i direktorica Zavoda za javno zdravstvo Zapadnohercegovačkog kantona, izjavila je za BHRT da su nove varijante koronavirusa puno infektivnije, ali u isto vrijeme i bezopasnije za ljude. Međutim, naglasila je, veliki problem je opterećenje zdravstvenog sustava. 

Jurić je u emisiji BHT1 uživo govorila o porastu broja novih slučajeva koronavirusa u Bosni i Hercegovini te upozorila da se nalazimo u izuzetno teškom trenutku. U isto vrijeme, kako je rekla, nikada nismo bili bliže kolektivnom imunitetu.

“Brojevi divljaju, na sve otkrivene slučajeve imate veliki broj neotkrivenih – znanstvena zajednica smatra tri do četiri puta, a možda i više. Nalazimo se u jednom veoma teškom trenutku, što se tiče našeg zdravlja i našeg zdravstvenog sustava”, rekla je Jurić.

Jurić kaže da je cilj virusa da mutira u što bezazlenije, ali infektivnije forme, što se sada i pokazalo.

“Nove varijante koje se svakodnevno otkrivaju zapravo pokazuju da su puno infektivnije, ali su za ljude bezopasnije od one iskonske varijante. Problem je preveliko opterećenje zdravstvenog sustava koji već sada teško izdržava, ne zbog problema sa opremom ili lijekovima, već zbog problema sa humanim faktorom, odnosno velikim brojem oboljelih među medicinskim djelatnicima. Već sada nam nestaje kadra, ljudi su iscrpljeni, dolazi do svojevrsnog psihičkog sagorijevanja i ljudi sve teže obavljaju svoje zadatke”, rekla je Jurić.

Ona je naglasila da struka, za sada, nema saznanja da će koronavirus nestati. Kako je rekla, virus se stalno mijenja i teško je reći kakve će biti njegove krajnje karakteristike.

Pretpostavka je da će biti poput gripe, da će cijepljenje biti potrebno i da nakon njega, kao i prirodno preležane bolesti, organizam ima određeni imunitet.

“Na sreću, svaka naredna infekcija može biti jednaka ili manje pogubna”, rekla je Jurić.

Iako imamo veliki broj novozaraženih osoba, Jurić ističe da nikada nismo bili bliže kolektivnom imunitetu.

“Ovo bi trebala biti zadnja problematična zima”

Ona smatra da bi ovo trebalo da bude zadnji veliki val i zadnja problematična zima i proljeće, kada je riječ o koronavirusu.

“Smatra se da je više od 80 posto građana u ovom trenutku bilo u nekom doticaju s koronavirusom i to nas s jedne strane smiruje, a s druge ne jer novi sojevi prijete da vas ponovno inficiraju iako ste cijepljeni ili preboljeli nove varijante. Ono što je smirujuće je to da, po pravilu, daje blaže kliničke varijante. Međutim, kako se razbolijeva veći broj ljudi nego što je to bio slučaj ranije, zdravstveni sustav je preopterećen. Iako su kliničke slike blaže, ipak imamo veliki broj slučajeva koji zahtijevaju bolničko liječenje. Kapaciteti Sveučilišne kliničke bolnice Mostar su popunjeni”, rekla je Jurić.

Kada je riječ o fluroni, istovremenom zaražavanju virusom gripe i koronavirusom, Jurić je pojasnila da se to nije pokazalo opasnijim od zaraze samo jednim virusom.

“Fluroni ne treba davati previše na značaju. Jedino što to komplicira situaciju kliničarima pri izboru liječenja i terapije i doktorima u primarnoj zdravstvenoj zaštiti pri postavljanju diferencijalne dijagnoze”, rekla je Jurić.

Ona je u razgovoru, između ostaloga, kazala kako je je koronavirus nešto s čim ćemo morati naučiti da živimo. Ocijenila je da koronavirus nije kraj, te da je pitanje kada će se svijet ponovno naći suočen s novim virusom.

“Nije pitanje hoćemo li, nego kada ćemo imati istu situaciju. Ovo je situacija iz koje smo svi izvukli lekciju, ali ako u ovom tranzitnom periodu to ne iskoristimo za ozbiljnu reformaciju i preslagivanje unutar zdravstvenih redova i poboljšavanje kriznih planova, to će biti pogubno. Ovo nije izolirani slučaj nego početak”, rekla je Jurić.

Ona je poručila kako je neophodno promijeniti način razmišljanja i uvesti “sistem uzbune” u smislu da se mora obratiti pažnja na javno-zdravstvene situacije koje u svakom trenutku, navela je Jurić, prijete da postanu i ekonomski, problem turizma, tranzita, ali i svaki drugi problem.