Published On: Pon, pro 5th, 2016

JOJ, KASIME: Gdje nam to ide ustavno pravo u BIH?

Profesor Trnka profesor je ustavnog prava. Nećemo se sad ovdje baviti samom suštinom njegove ustavne i pravne logike u politološkom smislu budući da je jasno da je njegov stav politikantski a nikako pravnički i ustavnopravnički nego ćemo postaviti sljedeće pitanje – Ako profesori ustavnog prava ne razumiju što je smisao Doma naroda, i kako je BIH sama po svom ustavu jasno definirana kao konsocijacija, što onda očekivati od političara koje savjetuje gospodina Trnka?
Nije nam cilj vrijeđati g. Trnku na osobnoj razini, budući da je on jedan dobar čovjek, no treba postaviti javno pitanje – je li on ne pozna ustavno pravo, ili on zloporabi autoritet i poziciju proofesora ustavnog prava kako bi obmanjivao javnost što je upisano u Ustavu BIH?
Naime, govoreći za sarajevske medije što zapravo znači odluka Ustavnog suda BIH o neustavnosti Izbornog zakona, u djelu u kojem on omogućuje preglasavanje u Domovima naroda g. Trnka je izjavio:
“Ova odluka će pogodovati samo jednoj strukturi unutar hrvatskog naroda u BiH. Ona će imati velike posljedice, s obzirom da će biti uspostavljena drugačija struktura Doma naroda, odnosno kantoni neće participirati kao što su do sada participirali. Vrlo je često pominjana situacija da u Goraždu ima tri Hrvata, a da zauzimaju jedno mjesto u Domu naroda. Onda se iz toga izvlačio zaključak da su Bošnjaci glasali za njih. Ako se prihvati Ljubićev prijedlog, onda će kantoni u kojima je veća zastupljenost Hrvata ustvari dobiti veći broj mjesta. U suštini će Hercegovci biti u boljoj situaciji.”
Profesor Trnka je dakle prvi bošnjački intelektualac koji je priznao kako je podatak da u Bosni živi više Hrvata nego u Hercegovini laž i propaganda. Potvrdio je to i popis stanovništva koji je konačno i formalno potvrdio da na antifašističkom prostoru pod kontrolom dobre Armije BIH nedostaje preko 400.000 građana  što separatističke što genocidne nacionalnosti. Antifašizam je naime, na tim prostorima toliko jak, i popularan da su fašsiti naprosto odselili.
No ono što Trnka dalje navodi  frapira:
“Prvo se stvar dijeli na jednom konceptu, da li se ide ka principu konsocijacije, u kojoj će uvijek samo jedan nacionalni korpus birati svoje predstavnike. To je ona reprezentativnost i legitimnost o kojoj oni govore. S druge strane, u konceptu višenacionalne zajednice se podrazumijeva da neko ko je izabran u jednom nacionalnom korpusu mora uživati barem neki nivo povjerenja u drugim nacionalnim korpusima. Međutim, sve se više naginje, a Hrvati su to uspjeli i da proguraju u Europski parlament, da samo Hrvati biraju Hrvate. Onda se postavlja pitanje da li živimo zajedno ili odvojeno. Moramo definisati suštinu, a to je da li želimo konsocijaciju ili jednu multietničku državu – objašnjava Trnka.”
U suštini, svatko tko je pročitao Ustav BIH zna da je sveto slovo Ustava BIH – konstitutivnost Srba, Hrvata i Bošnjaka. Te riječ jednakopravnost koja ide uz to slovo.
Naravno da ne postoji niti jedan kandidat na izborima koji neće dobiti glas iz ovog ili onog naroda, koji nije ujedno njegov narod. No prof. Trnka bi trebao odgovoriti na sljedeća pitanja:
Može li se neki narod smatrati konstitutivnim i jednakopravnim ako Izborni zakon omogućuje da tom narodu, drugi narod izabere predstavnike, na svim razinama vlasti, pa čak i u slučaju da se cijeli taj manji narod, dogovori oko izbora jedne političke opcije i potpune suspenzije pluralizma?
Što za profesora ustavnog pravag šjor Trnki predstavlja Dom naroda? Što bi to trebalo biti? Čemu profesoru ustavnog prava služi Dom naroda? Da li se Dom naroda jede? Je li to nekakva izmišljotine? Koji je uopće smisao tog gornjeg doma u višenacionalnoj državi? Zašto se zove Dom naroda? Zašto se ne zove Dom vjeverica? Kakav je to Dom? I kojeg vraga je ustavotvorac uopće unio u Ustav Dom naroda? Zašto su uopće unesena tri člana predsjedništva? Što nije pet ili dva?
Zašto se član predsjedništva, kada ulaže nacionalni veto obraća domu naroda iz kojeg dolazi? Ako hrvatskog člana predsjedništva izaberu Bošnjaci, zašto prema zakonu on nacionalni veto podnosi hrvatskom domu naroda na ovjeru? Zašto ne srpskom?
Kako profesor ustavnog prava shvaća multietničnost? Možda tako da hrvatskog i srpskog člana predsjedništva biraju Bošnjaci? Potom predsjednika FBIH Hrvata i dopredsjednika FBIH iz reda Srba  također Bošnjaci, diplomaciju Bošnjaci? Dok bošnjačkog člana predsjedništva i sve što pripada Bošnjacima po Ustavu biraju također Bošnjaci?
Zalaše li se profesor Trnka za takav Ustav BIH koj bi omogućio da bošnjačkog člana predsjedništva nameću Srbi i Hrvati? Ako da, zašto to ne kaže?
Ukratko, pitanje ovog teksta je , kakve to mi nade polažemo u donošenje novog Ustava BIH ako nam najeminentniji profesori ustavnog prava ne poznaju ustav vlastite zemlje? I gaženje konsocijacije u ime majorizacije nazivaju multietničnošću.
Elem, prof. Trnka bi morao pozdraviti ovu odluku Ustavnog suda ako mu je do multietničnosti. Zašto? Zato što će ona posljedično ojačati pluralizam kod Hrvata i Bošnjaka jer će nastupiti dug period stabilnosti u FBIH u kojoj neće moći nitko nikog da preglasava. Posljedično to će ojačati i suživot i multietničnost. No , očito je da prof. Kasimu nije do te, obične, stvarne multietničnost, nego do multietničnosti u kojoj je omogućena otimačina. Jednih drugima. Ne i drugih prvima.
Kasime sjedi jedan.

Leave a comment

XHTML: You can use these html tags: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <s> <strike> <strong>