Termoelektrane na Zapadnom Balkanu spadaju među najveće zagađivače zraka u Europi – uvelike zbog lošeg ugljena. Količina štetnih ispušnih plinova se polako počela smanjivati, ali bez konkretnije financijske pomoći EU.
Sumporni dioksid je proporcionalno najštetnija tvar iz dimnjaka termoelektrana na ugljen. Najkritičnijih 16 pogona tog tipa na području Zapadnog Balkana, međutim, ispušta dotičnog polutanta onoliko koliko i 250 ugljenih energana u zemljama Europske unije. Razlog je njihova zastarjelost te lošije filtriranje, ali još i više upotreba lošijeg ugljena, tj. nedostatno odsumporavanje goriva. Konkretne posljedice zagađenja na ljude su katastrofalne, izraženo u zdravstvenim statistikama čitave EU.
Nalazi su to, naime, istraživanja koje je nad spomenutih 16 termoelektrana provelo šest eminentnih europskih organizacija i međunarodnih koalicija koje se bave ekologijom, klimatskim promjenama i energetikom: HEAL, Sandbag, CAN Europe, CEE Bankwatch, Europe Beyond Coal, Agora Energiewende. Njihov rad je u Hrvatskoj podržala ekološko-aktivistička udruga Zelena akcija.
Luka Romac: Tranzicija se odgađa
Procijenjeno je da zagađenje koje izazivaju elektrane na ugljen dovodi do gotovo četiri tisuće preuranjenih smrtnih slučajeva u državama Zapadnog Balkana izvan EU-a, ali i više od dvije tisuće prerano umrlih u europsko-unijskim članicama. Glavna autorica izvještaja je Vlatka Matković Puljić, viša savjetnica u organizaciji HEAL.
Ostaviti preostali ugljen pod zemljom
Govoreći o potrebi prelaska na obnovljive, ekološki prihvatljive izvore energije, Luka Tomac iz Zelene akcije kazao nam je da se ozbiljniji početak tranzicije na Zapadnom Balkanu odgađa ili jednostavno ignorira. „To u zemljama Zapadnog Balkana podrazumijeva ostavljanje preostalih količina ugljena pod zemljom“, smatra voditelj klimatskog programa najveće ekološko-aktivističke organizacije u RH.
Energetski sektori država Zapadnog Balkana koji u velikoj mjeri ovise upravo o ugljenu, time će pretrpjeti izuzetan trošak, pa se zasad više u obzir uzima – odsumporavanje. Naročito su posrijedi energetike Srbije te Bosne i Hercegovine čijih sedam najkritičnijih termoelektrana, prema štetnim emisijama, prednjači među 16 istraživanih na prostoru regije.
Admir Softic: EU nas direktno ne potpomaže
Admir Softić, pomoćnik ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, zadužen za energetiku, rekao je za DW kako BiH ipak slijedi obaveze smanjenja štetnih emisija preuzete Ugovorom o uspostavljanju Energetske zajednice s EU-om. Uz povremena kašnjenja, doduše, u osiguravanju financijskih sredstava te izradama plana realizacije mjera.
Pritom zaključeni Nacionalni plan smanjenja emisija za BiH predviđa dovođenje ispuštenog sumpor-dioksida na razinu manju od 15 tisuća tona te materije godišnje. I to postupno, s uračunatim godišnjim maksimumima, do zaključno 2028. godine. Danas je u istoj zemlji posrijedi čak oko 270 tisuća tona emisije. Na pitanje pomaže li EU takvu promjenu u BiH, Softić nam je rekao: „EU nam daje podršku jedino preko Energetske zajednice. Direktni oblik financijske podrške od EU i drugih fondova za projekte odsumporavanja u termoelektranama trenutno ne postoji.”
Hrvatski dubiozni planovi oko Plomina 1
Admir Softić je za DW naglasio kako treba imati na umu da će prednosti implementacije nacionalnog plana za zdravlje ljudi i okoliša znatno premašiti investicijske troškove u smanjenju emisija sumpor-dioksida i ostalih najštetnijih tvari, poput dušičnih oksida i miješanih čvrstih čestica, tj. prašine. Svejedno, ne treba sumnjati da bi državama Zapadnog Balkana dobro došla i konkretnija pomoć Europske unije u samoj fazi implementacije spasonosnih mjera s visokim ulaganjima.
Energetski sektori država Zapadnog Balkana u velikoj mjeri ovise o ugljenu
Direktno vezano uz ovu temu, u Zelenoj akciji raspitali smo se oko dubioznih aktualnih planova Vlade RH za ponovno otvaranje termoelektrane Plomin 1 u Istri. “Hrvatska elektroprivreda i Vlada RH u energetskoj politici zaostaju nekoliko desetljeća, kako po pitanju odabira energenata, tako i u ignoriranju klimatskih promjena. Umjesto da prepoznaju prilike i potencijal Hrvatske na području obnovljivih izvora energije, tvrdoglavo ustraju na ovisnosti o uvoznom ugljenu.
TE Plomin 1 je izgrađena još davne 1969. godine i napokon zatvorena 2017. Sada žele produljiti rad ove TE za još 15-20 godina, a da pri tome nisu uopće napravili procjenu utjecaja na okoliš“, rekao nam je Bernard Ivčić, član upravnog odbora Zelene akcije, dodavši da će ta udruga svakako tužiti nadležno ministarstvo u slučaju odobravanja okolišne dozvole za pokretanje rada Plomina 1.
wpDiscuz