Hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu Tonino Picula (SDP) i Davor Stier (HDZ) uputili su u četvrtak europskom povjereniku za proširenje Štefanu Fueleu pitanje o tome kakav će pristup zauzeti na predstojećem sastanku s čelnicima Bosne i Hercegovine u pogledu rješavanja pitanja institucionalne ravnopravnosti Hrvata u BiH.
Povjerenik Štefan Fuele sazvao je za 1. listopada sastanak svih političkih čelnika Bosne i Hercegovine u Bruxellesu na kojem će se razgovarati o provedbi presude Europskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić-Finci.
“Ovim zajedničkim pitanjem htjeli smo poslati jasnu poruku potpore europskoj perspektivi Bosne i Hercegovine i poruku da bez Hrvata nema Bosne i Hercegovine, pa prema tome bez Hrvata nema ni europske Bosne i Hercegovine”, izjavio je novinarima Davor Stier.
Tonino Picula je rekao da bi provedba presude Sejdić-Finci trebala osigurati građansku ravnopravnost i ravnopravnost konstitutivnih naroda u Bosni i Hercegovini.
“Implementacija presude Sejdić-Finci bit će istaknuta tema o kojoj će se razgovarati na sastanku koji ste organizirali s političkim liderima iz Bosne i Hercegovine 1. listopada 2013. godine u Bruxellesu. U kojoj će mjeri bruxelleski sastanak pokrenuti rješavanje problema institucionalne ravnopravnosti Hrvata u Bosni i Hercegovini te koji će biti vaš pristup u tom pogledu?”, glasi pitanje dvojice zastupnika povjereniku za proširenje Štefanu Fueleu.
Provedba sporazuma Sejdić-Finci uvjet je koji Europska unija postavlja BiH da bi mogla napredovati u europskim integracijama. Najavljuje se da međunarodna zajednica bez rješavanja toga pitanja neće priznati rezultate parlamentarnih izbora koji bi se u BiH trebali održati sljedeće godine, a Europska unija ističe da bez toga BiH ne može podnijeti vjerodostojan zahtjev za članstvo u EU-u. Međutim, u samoj BiH još uvijek u rješavanju toga pitanja nema nikakva pomaka.
Provedba te presude podrazumijeva ukidanje odredbe da predsjedništvo BiH čine po jedan pripadnik bošnjačkog, hrvatskog i srpskog naroda, jer ona krši prava ostalih građana, koji ne pripadaju jednom od tri konstitutivna naroda da budu izabrani u to tijelo. Također se mora riješiti i pitanje Doma naroda, parlamentarnog doma u kojem nisu zastupljeni građani koji ne pripadaju konstitutivnim narodima.
Picula ističe da se podjela između nacionalnog i građanskog pristupa u preuređenju “ne smije tretirati kao ideološko pitanje, nego kao sučeljavanje određenih političkih interesa”.
“Doista ne bi bilo dobro da se rješavajući jedan, marginalizira drugi problem, a to je nakon svih objektivnih analiza neravnopravan položaj hrvatskog naroda u BiH”, rekao je Picula.
“Ovo je pitanje potpora povjereniku Fueleu da može uspješno pokrenuti pitanje položaja Hrvata u BiH na sastanku 1. listopada u Bruxellesu”, rekao je Stier, dodajući da se u okviru provedbe odluke u slučaju Sejdić-Finci treba riješiti pitanje pravednog načina izbora članova predsjedništva BiH, kako Hrvatima ne bi drugi birali njihova predstavnika.
Zastupnik Picula je rekao da je očito da je europska budućnost BiH, što Hrvatska snažno zagovara, talac njezina zastarjelog i nedjelotvornog daytonskog poretka. “I dok se ne uspostave institucionalne okolnosti za punu ravnopravnost građana kao i konstitutivnih naroda u BiH, ona neće moći ravnopravno konkurirati za članstvo u EU”, rekao je Picula.
hrsvijet
wpDiscuz