Akcijskim strateškim Planom Federalnog ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica za razdoblje od 2012. do 2014. godine i Planom povratka, obnove, gradnje i razvoja održivog povratka za 2012. godinu, raspisani su javni pozivi za obnovu i rekonstrukciju stambenih jedinica na području BiH, za 129 općina povratka, na koji je pristiglo 10.085 prijava od čega na području Republike Srpske 4.953, a na područje Federacije BiH 5.132.
Formirane su komisije za obradu dokumentacije po prijavama, a u sastav Komisija pored predstavnika Ministarstva bili su uključeni i predstavnici resornih županijskih ministarstava, uprava i ureda i predstavnici općina. Nakon što su komisije izvršile uvid u dostavljenu dokumentaciju, konstatirano je da 7.227 prijavljenih obitelji ne ispunjava opće kriterije propisane Zakonom, rečeno je u Federalnom ministarstvu raseljenih osoba i izbjeglica.
– Analizirajući razloge neispunjavanja općih kriterija, zaključeno je da je za ovaj broj prijavljenih obitelji potrebno uputiti pismenu obavijest za dopunu dokumentacije na adrese trenutnog boravka u Bosni i Hercegovini, zemljama u regiji Srbija, Hrvatska, Crna Gora, europske zemlje i SAD – pojašnjeno je.
U pismima je svakom pojedinačno objašnjeno šta nedostaje od dokumenata i data uputa kako da osigura validne dokumente. I pored toga Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica je po službenoj dužnosti osiguralo jedan broj dokumenata od nadležnih institucija u Bosni i Hercegovini. Kako dalje navode, za više tisuća građana pružena je pomoć kroz svakodnevni prijem u prostorijama Ministarstva kao i u telefonskim kontaktima.
Veliki interes za povratak i rekonstrukciju
Nakon toga zaključeno je da postoji veliki interes za povratak i rekonstrukciju stambenih jedinica što potvrđuje broj od 10.085 prispjelih prijava. Ukupno, u Bosni i Hercegovini je 5.573 prijavljenih obitelji ispunilo Zakonom propisane uvjete, od čega 2.740 u Republici Srpskoj i 2.833 u Federaciji BiH. Interes za povratkom su iskazali svi konstitutivni narodi u Bosni i Hercegovini i to Bošnjaci 3.229 (58 posto), Srbi 1.341 (24 posto) i Hrvati 1.003 (18 posto).
Poseban interes za povratkom Bošnjaci su iskazali na područje Gornje i Srednje-drinske regije i Bosanske Krajine, Hrvati u Srednjobosansku i Posavsku županiju kao i općine u Republici Srpskoj u Posavskoj regiji, a Srbi za povratkom u Srednjobosansku županiju, Županiju 10, Tuzlansku županiju i Unsko-Sansku županiju.
– Javnim pozivima je omogućena transparentnost i jednakopravan pristup svih građana da ostvare svoje pravo na obnovu stambene jedinice u cilju povratka – smatraju u ovom ministarstvu.Informaciju o provedenim aktivnostima usvojila je i Vlada Federacije BiH te je zaključila kako će i ubuduće podržati kreditna zaduženja Bosne i Hercegovine radi realizacije ciljeva Anexa VII Dejtonskog sporazuma.
Ujedno, zadužila je Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica da kontinuirano planira sredstva za rekonstrukciju stambenih jedinica iz Transfera za raseljene osobe i izbjeglice za odabrane korisnike po javnim pozivima.Ovo ministarstvo će razmijeniti rezultate javnih poziva s Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice BiH, te nadležnim ministarstvom Republike Srpske, radi uvrštavanja korisnika iz javnih poziva u projekte koji će se implementirati putem Fonda za povratak.
Općine vrlo skromno rade na povratku
Iako postoji još uvijek jasan i izražen interes za povratak, za povratnike i raseljene osobe izdvajaju se značajno manja sredstava u odnosu na prethodne godine. Nekada je Vijeće ministara BiH izdvajalo od 35 do 40 milijuna KM za povratak, dok će ove godine biti izdvojeno 1,5 milijun KM. Općine vrlo skromno rade na povratku, slična je situacija i kada su u pitanju izdvajanja s nivoa kantona.
Još uvijek je veliki broj kolektivnih centara u kojima žive raseljene osobe, a primjera radi, u Tuzlanskoj županiji 1.670 obitelji ili oko 5.000 osoba živi u kolektivnim centrima. U isto vrijeme Federalno ministarstvo za raseljene osobe i izbjeglice kontinuirano za povratak izdvaja oko 20 milijuna KM godišnje. Šest milijuna KM je direktno usmjereno na povratak, dok se ostatak novca izdvaja za održivi povratak.
Ove godine predstavnici institucija vlasti u BiH i međunarodnih organizacija su, pod pokroviteljstvom administratorice UNDP-a Helen Clark, potpisali Deklaraciju za rješavanje pitanja trajno raseljenih osoba u BiH.Potpisnici deklaracije su rezidentni koordinator UN-a u BiH Yuri Afanasiev, Andrew Mayne, predstavnik UNHCR-a u BiH, šef Operacija u Delegaciji Europske unije u BiH Holger Schroeder, ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH Damir Ljubić, federalni ministar raseljenih osoba i izbjeglica Adil Osmanović i ministar za izbjeglice i raseljene osobe Republike Srpske Davor Čordaš.
Ovom Deklaracijom potpisnici su potvrdili opredijeljenost radu, kroz suradnju i koordinaciju i uzajamnu podršku i osnaživanje kako bi trajno riješili problem kontinuirane raseljenosti u BiH.
Nakon 18 godina od završetka rata, 100.000 osoba ima status raseljene osobe u BiH, a neke od njih još uvijek stanuju u kolektivnim centrima, a najavljeno je da će se potpisana deklaracija koristiti kao referenca u cilju održavanja razvoja u mjestima gdje će osobe iz kolektivnih centara živjeti nakon stambenog zbrinjavanja.
Poručeno je i da je u ovom procesu neophodno pružanje pravne pomoći raseljenim, obrazovanje, zapošljavanje i socijalna inkluzija, a održivi povratak zavisit će od ekonomskog razvoja lokalnih zajednica u kojima povratnici žive, dok međunarodni i lokalni partneri trebaju usklađeno raditi u ovom procesu.
wpDiscuz