Nakon što je Europski parlament (EP) u srijedu izglasao Rezoluciju o napretku reformi u Bosni i Hercegovini na putu ka Europskoj uniji (EU), hrvatski zastupnici u Parlamentu su mišljenja da Europa podržava ulazak BiH u EU, ali da bh. političari trebaju raditi na stvaranju funkcionalne i pravne države.
Za usvajanje Rezolucije, koju je pripremio izvjestitelj EP za BiH Cristian Dan Preda, glasovalo je 496 zastupnika, protiv je bilo 132, a 67 europarlamentaraca bilo je suzdržano.
Izvjestitelj Europskog parlamenta za BiH Cristian Dan Preda poručio je da je jasna poruka iz Bruxellesa da oni podržavaju bh. političare i da uskoro očekuju odgovore na Upitnik. U tom smislu poželio je sreću političarima u BiH.
Zastupnik u Europskom parlamentu Ivan Jakovčić (IDS-ALDE) izrazio je sigurnost da oni koji stalno prijete referendumima ne rade dobro za BiH kao ni za svoje građane.
“Kao što ne rade dobro ni oni koji stalno zagovaraju unitarnu BiH, i to ne može opstati, ne može se dogoditi. Da ne govorim o pojedincima, pripadnicima mog naroda, Hrvatima, gdje pojedini spominju isključio treći entiteta. Ni to nije dobro za BiH niti za građane “, istaknuo je Jakovčić.
Izrazio je uvjerenje da BiH treba biti federalizirana, decentralizirana država, država svih građana, konstitutivnih naroda.
“Takva politika mora opstati na području BiH i to je onda europska budućnost BiH i svi mi želimo BiH u EU”, poručio je Jakovčić, kazavši da ima mnogo prijatelja i među Bošnjacima i Hrvatima i Srbima i među njima ima onih koji neće biti oduševljeni ovakvom njegovom izjavom.
I zastupnik Jozo Radoš je kazao da je Rezolucija pozitivna i spominje neka načela na kojima BiH u budućnosti treba počivati i počiva kao što je federalizam, ravnopravnost svih naroda. Prema njegovim riječima, BiH je dvostruka federacija, međutim, na bh. građanima je kakva će ona u budućnosti biti.
Zastupnica Dubravka Šuica je mišljenja da je taj termin potpuno krivo shvaćen i otvorio nepotrebne polemike u državi.
“Ako Europa počiva na federalizmu zašto ne bi i BiH. Međutim, tu nije bilo govora o teritorijalnom entitetu, ali je bilo govora da treći narod, dakle hrvatski, dobije sva ona prava koja mu i po Daytonu pripadaju i koja pripadaju jednom konstitutivnom narodu” , pojasnila je Šuica.
To je ono, istaknula je, za što se zalažu i da ne čudi što hrvatski zastupnici u EP najviše zastupaju interese BiH.
Zastupnica Ivana Maletić smatra da je najbolje da bh. političari zajedno s narodom donesu najbolju odluka koja je za BiH najidealnije rješenje.
“Činjenica je da se Daytonski sporazum mora nadograditi. Treba sjesti i razmisliti što je ono što će BiH najviše pomoći da postane ta država koja će vući i postizati snažne stope gospodarskog rasta, jer je to BiH potrebno. Kada pogledate razinu razvijenosti najnerazvijeniju država EU Bugarska je na 58 posto BDP-a prosječnog, a BiH na 29 posto. Skok se mora dogoditi. Inače, ne samo da će otići hrvatsko stanovništvo, otići će svo stanovništvo. Dakle, želimo bolju budućnost i kvalitetniji život za sve narode u BiH “, dodala je Maletić.
Švedski zastupnik bh. porijekla Jasenko Selimović, koji djeluje u Klubu zastupnika Saveza liberala i demokrata za Europu izrazio je zadovoljstvo Rezolucijom.
“Čini mi se da ona podržava europski put BiH, podržavati BiH na njenom putu i da nam daje priliku da se što prije priključimo ovoj uniji. Čini mi se da ovim treba biti jako zadovoljan”, poručio je Selimović.
Priča o federalizaciji je, prema njegovim riječima, velika priča u BiH dok u EP i nije, jer se nitko ne interesira za federalizaciju.
“Nema nikakve podrške da se rade neke drastične promjene Ustava BiH prije nego što zemlja uđe u europsku zajednicu i čini mi se da je puno više dolje to ispala velika priča nego ovdje. Mi smo poskidali sve te neke amandmane, amandmane koji su tražili neku ozbiljnu federaciju. Ostaje još jedan mali, potpuno nebitan, kojeg nismo uspjeli skinuti i čini mi se da to treba uraditi u budućnosti, jer zemlja u kojoj ima 16 parlamenata, 300 ministara, u kojoj imaju dva konfederativna dijela, nema smisla da se ta zemlja dalje konfederalizuje ili federalizuje “, pojanio je Selimović.
Kako je kazao, ako EU hoće da podrži BiH na njenom europskom putu, ona treba da podrži stvaranje funkcionalne i pravne države koja je uvjet prilasku EU.
Selimović je naglasio da europska zajednica nema nikakvu mogućnost ni kompetenciju da utječe na stvaranje nekih internih stvari, uređenja BiH.
“Vrlo je važno da se političari dolje zauzmu i da se bave stvaranjem pravne i funkcionalne države kako bi ispunili uvjete za ulazak u EU”, poručio je Selimović.