Neke od članica EU neće početi postupak ratifikacije pristupnog ugovora Hrvatske dok se ne uvjere da Zagreb korektno ispunjava svoje obveze, upozorio je voditelj Predstavništva Europske komisije u Zagrebu Paul Vandoren. On je naglasio da hrvatska Vlada poduzima dodatne napore kako bi do izvješća EU u listopadu ispunila obveze iz akcijskog plana, posebice one koje se tiču nedovršene privatizacije brodogradilišta te luke.
BEČ – Uvjeren sam da će primanje Hrvatske za Uniju biti pozitivno iskustvo – rekao je danski veleposlanik u Austriji Torben Brylle u svojstvu predstavnika Predsjedništva Vijeća Europske unije na 11. sastanku Zajedničkog savjetodavnog odbora (ZSO) Europske unije i Republike Hrvatske održanom u utorak u Beču. Dodao je da će primanje RU u EU imati pozitivan utjecaj na cjelokupni zapadni Balkan i biti “jasan signal“ zemljama regije da se napori isplate.
Voditelj Predstavništva Europske komisije u Austriji Richard Kühnel rekao je da je posljednji izvještaj o monitoringu pokazao da je Hrvatska na dobrom putu da ispuni posljednje preporuke EK , apelirajući na Hrvatsku da dobro pripremi svoje kapacitete na lokalnoj i regionalnoj razini za korištenje sredstava iz europskih fondova.
Voditelj odjela austrijskog Ministarstva za europske i međunarodne poslove, veleposlanik Hubert Heiss rekao je da pristupni pregovori nisu bili laki, ali da pravi izazovi tek predstoje, opisavši samo jedan od primjera.
– Tjedno je na dnevnom redu EU oko 500 različitih pitanja, s obzirom na to da postoji više od 180 različitih radnih skupina kojima se bavi administracija – rekao je Heiss, skrenuvši pozornost RH da joj je za pregovarački proces trebalo 20-ak osoba, dok će joj za rad kao članici EU biti potrebno 300-tinjak.
Hrvatski veleposlanik u Austriji Gordan Bakota rekao je da Austrija za Hrvatsku ima povijesnu ulogu ne samo zbog zajedničke povijesti i prijateljstva nego i zbog svekolike potpore koju joj stalno pruža. Izrazio je uvjerenje da će RH izvršiti svoje preostale obveze u predviđenom roku i 1. srpnja 2013. biti spremna za ulazak u EU, koji će, kako je napomenuo, biti dodatni poticaj ostalim zemljama regije na njihovu europskom putu.
Bakota je naveo da je jedan od glavnih vanjskopolitičkih ciljeva RH prijenos vlastitog znanja i pregovaračkog iskustava na sve zainteresirane u regiji.
Dopredsjednik Zajedničkog savjetodavnog odbora EU i RH Christoph Lechner rekao je da spomenuti odbor potvrđuje podršku za što bržu ratifikaciju pristupnog ugovora između EU i HR te je pozvao sve zemlje članice Unije čiji ga parlamenti još nisu ratificirali da to učine što je moguće prije, kako bi Hrvatska mogla ući u EU u predviđenom roku.
Istaknuo je da će Austrija najvjerojatnije do ljetne stanke parlamenta ratificirati hrvatski ugovor s EU. Dodao je da će članstvo naše zemlje u Uniji bitno ne samo za potpisnice tog dokumenta nego i zapadni Balkan jer će njime ojačati stabilnost i prosperitet tog područja.
Dopredsjednica ZSO-a s hrvatske strane Ana Milićević Pezelj govorila je o važnosti pripreme RH za korištenje europskih fondova te očekivanjima i strahovima s tim u vezi. Napomenula je da se hrvatsko civilno društvo već priprema za korištenje Europskog socijalnog fonda i podizanje kapaciteta socijalnih partnera za korištenje sredstava.
– Moramo poraditi na implementaciji donesenih zakona da bismo postigli maksimalan učinak – ustvrdila je Milićević Pezelj.
Uoči panel-rasprave u kojoj su, uz voditelja Predstavništva EK u Zagrebu Paula Vandorena, sudjelovali i veleposlanik Bakota, dopredsjednici ZSO-a Lechner i Milićević Pezelj te zamjenik glavnog direktora Hrvatske udruge poslodavaca Bernard Jakelić i glavni opunomoćenik Hrvatsko-austrijske trgovinske komore iz Graza Slavko Begić, puštena je videoporuka člana i bivšeg izvjestitelja EP-a za RH Hannesa Swobode.
Govoreći o hrvatskim postignućima, Swoboda je rekao da je Hrvatska napravila dobar posao i da je malo zemalja koje su se pripremale poput Hrvatske. Istaknuvši važnost regionalne suradnje, rekao je kako neke izjave novog srbijanskog premijera nisu doprinijele tome.
„Hrvatska je tu vrlo razumno postupila, pozvavši srbijanskog predsjednika da odstupi od svojih stajališta jer nisu u duhu suradnje onih koji žele u EU.“ Izrazio je uvjerenje da će se RH dobro pripremiti i spremna ući u EU.
Vandoren je naglasio da hrvatska Vlada poduzima dodatne napore kako bi do izvješća EU u listopadu ispunila obveze iz akcijskog plana, posebice one koje se tiču nedovršene privatizacije brodogradilišta te luke.
– To je bitno jer neke od članica EU neće početi postupak ratifikacije pristupnog ugovora Hrvatske dok se ne uvjere da Zagreb korektno ispunjava svoje obveze – upozorio je Vandoren dodavši da je važno da hrvatska Vlada ozbiljno odradi posao za godišnje izvješće. koje Bruxelles priprema o Hrvatskoj.
Milićević Pezelj rekla je da znatan broj radnika radi u brodogradnji i da će biti problem ako se postavljeni ciljevi ne realiziraju.
Na sastanku ZSO-a bilo je riječi i o izvješću o regionalnoj politici EU koje je sastavila hrvatska predstavnica u tom odboru Marija Hanževački.
O razvoju socijalnog poduzetništva i razvoju zadrugarstva govorio je Slavko Begić, a o važnosti investiranja u hrvatsko gospodarstvo, otvaranju novih radnih mjesta i traženju rješenja za članice CEFTA-e nakon ulaska RH u EU Bernard Jakelić.
Svi su sudionici bili jedinstveni u stavu da borba protiv siromaštva te promicanje zapošljavanja i socijalne uključenosti među najosjetljivijim skupinama stanovništva moraju ostati prioriteti Europskog socijalnog fonda u idućem razdoblju.
wpDiscuz