Izgubljena prva verzija romana 'Na Drini ćuprija'?

Muzej književnosti i kazališne umjetnosti BiH u Sarajevu čuva, između ostalog, i rukopise Ive Andrića, Isaka Samokovlije, Silvija Strahimira Kranjčevića, ali je najvrijedniji rukopis koji se nalazi u ovoj ustanovi, prva verzija romana ‘Na Drini ćuprija’ Ive Andrića – izgubljena. Kustosi ovog muzeja ističu da i pored toga imaju previše problema i da je ova ustanova godinama vođena na ružan i neprofesionalan način. Jedan od rezultata tog rada je da se ne zna gdje je prva verzija Andrićevog remek-djela.
“Navodno je pokvarena brava na ormaru u kojem se nalazi rukopis i ne može se otključati. Ormar je u depou, u podrumskim prostorijama Muzeja, a za to trebate tražiti dozvolu naših galerista kojih trenutno nema. Ne možemo da ga nađemo, vidimo i fotografiramo”, rekla je kustos Tamara Sarajlić Slavnić za Blic. Zamjenik direktora Muzeja Aida Ključić kaže da čuvaju prvu i drugu verziju rukopisa ‘Na Drini ćuprija’, naliv pero kojim je Andrić pisao, njegove naočale koje je koristio u tom razdoblju i mnoge druge segmente.
“Iako u Beogradu i danas djeluje zadužbina ‘Ivo Andrić’, koja stipendira mlade talente, on je ipak ocijenio da je Muzej književnosti mjesto gdje bi trebao pohraniti svoje rukopise. Svi se rukopisi čuvaju u jednom posebnom trezorskom ormaru, jer su eksponati zaista od izuzetne vrijednosti. Priznajem da ne znam otkud informacija o izgubljenom Andrićevom rukopisu”, istaknula je Ključić.
Univerzitetski profesor Ranko Popović kaže da ga nestanak prve verzije Andrićevog romana ne iznenađuje i da nas ne treba čuditi ako uskoro nestanu i druge značajne knjige koje pripadaju srpskoj kulturnoj baštini u BiH.
“Nedavno sam, za potrebe jednog znanstvenog rada, službeno tražio list ‘Narod’, koji je izlazio od 1907. do 1914. godine, od Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH. Dobio sam odgovor da ne znaju gdje se ti listovi nalaze i da ih, možda, i nemaju. A sam sam radio bibliografiju ‘Narod’ prije više od dva desetljeća”, rekao je Popović.
Činjenica da je prva verzija romana ‘Na Drini ćuprija’ nestala govori, dodaje on, ono što se već odavno zna – da su Srbi ostali bez svoje kulturne baštine u BiH.
“Da stvar bude gora, nijedna ustanova nikada i nigdje nisu to pomenuli ili tražili da se Srbima vrati njihova baština. Srbi su tiho ali potpuno razbaštinjeni, a da nitko sistemski nije pokušao da to zaustavi. Političari i direktori ustanova pričaju o struji i sličnim budalaštinama, a ne znaju da u Sarajevu postoji ogromno blago srpskog naroda koje je skupljano stoljećima i koje je danas vlasništvo ustanova u FBiH”, smatra Popović.
B92