Izetbegović u Mainzu: “Dobri Bošnjani nisu ni Srbi ni Hrvati; nećemo dozvoliti da izborni zakon bude na štetu ´probosanskih´ snaga”

U njemačkom gradu Mainzu održana je svečana tribina povodom 25. studenog, Dana državnosti Bosne i Hercegovine, na kojoj se prisutnima obratio i zamjenik predsjedatelja Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Bakir Izetbegović koji je istu iskoristio u predizborne svrhe i kritike ostalim dvama konstitutivnim narodima.

Izetbegović je, govoreći o povijesti BiH, kazao da se prisjećanjem na prošlost trasira budućnost domovine, te da su žrtve i tegobe kroz koje je prošla ojačale BiH i njene patriote. Izetbegović je istaknuo da je BiH još od srednjeg vijeka, preko prvih banova pa sve do kralja Tvrtka I Kotromanića imala svoju posebnost.

– Ma koliko se hrvatska i još više srpska historiografija trudile da Bosnu prikažu svojim, hrvatskim odnosno srpskim teritorijem, a njeno srednjovjekovno stanovništvo Hrvatima ili Srbima, sasvim je dovoljno čvrstih dokaza da je Bosna bila zasebna i posebna, kao i njeno stanovništvo koje jest bilo i pravoslavno i katoličko, ali ne hrvatsko ili srpsko, pogotovo u današnjem kontekstu tih nacionalnih pojmova – pojasnio je Izetbegović.

Rekao je da su stanovnici Bosne sebe nazivali Bošnjanima, odnosno Dobrim Bošnjanima, te da su u velikom broju pripadali posebnoj Crkvi bosanskoj koja nije bila ni katolička ni pravoslavna već bogumilska.

Osvrnuvši se na periode Osmanskog, zatim Austro-ugarskog carstva i Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, te Kraljevine Jugoslavije, Izetbegović je podsjetio na izazove s kojima se Bosna suočavala, ali i na činjenicu da je, usprkos njima, uspijevala sačuvati svoju posebnost.

Za Rezoluciju ZAVNOBiH-a, čija godišnjica usvajanja se obilježava kao Dan državnosti, je kazao da je odredila budućnost BiH kao države ravnopravnih naroda, prenosi Dnevnik.ba