Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović je na svečanoj ceremoniji otvaranja mevlevijske tekije “Balkanski mevlevijski istraživački centar” zahvalio Bogu što je svojim emrom (zapovijed) odlučio dobri ljudi ponovo podignu ovu tekiju
Na naše oči, Turska postaje velesila u svakom smislu i sve je prisutnija u Bosni i Hercegovini i ovome regiji na najbolji mogući način. Obrazuju nas, imaju fakultete, popravljaju džamije i mostove i imaju medije i uspješne informativne agencije – kazao je Izetbegović. Govoreći o liku i djelu rahmetli Halida ef..Hadžimulića , koji je bio jedan od najboljih poznavatelja Mesnevije u BiH i od kojeg je dolazilo samo dobro, ostavio je svima amanete, a jedan amanet ostavio je i Bakiru Izetbegoviću. I on ga je ispunio. Podsjetio je da je na mejstu BBI banke nekada bila džamija koja je srušena.
Rahmetli Hadžimulić je Izetbegoviću ostavio u amanet da se ponovno napravi džamija. – U BBI Centru je ponovno napravljen mesdžid i ja sam taj amanet ispunio. Stoga, neka je mir nad ovim gradom, neka dugo živi prijateljstvo Turaka i Bosanaca i neka ova tekija okuplja dobre ljude, vjernike do kraja vremena-kazao je Izetbegović. S Izetbegovićem, tekiju su otvorili i ministar vanjskih poslova Republike Turske Ahmet Davutoglu , načelnik sarajevske općine Stari Grad Ibrahim Hadžibajrić , načelnik Općine Seldžuk, turskog grada Konja, Ibrahim Altay i direktor TIKA-e u BiH dr.. Serdar Cam. mevlevijske tekija je sagrađena 1463. godine i srušena 1950 ih godina.Tekija je promijenila mjesto i sada je smještena kod mezarja na Kovačima.
Podsjećanja radi, sarajevska Općina Stari Grad i turski Seldžuk pobratimljene su općine i iz te suradnje potekla je inicijativa izgradnje tekije na Kovačima koju financira Seldžuk, ali najveći doprinos izgradnji dao je počasni konzul BiH u Konji Ercan Uslu. Sredstva za izgradnju tekije osigurala je Općina Seldžuk koja projekt implementira putem TIKA-e. Za izgradnju tekije izdvojeno je oko 700.000 KM, a Općina Seldžuk će izdvojiti i 300.000 KM za uređenje interijera tekije. Derviški mevlevijski red je nastao poslije smrti Mevlane Dželaluddina Rumija.Pripadnici ovog tarikata prepoznatljivi su i po svom plesu “sema”, tijekom kojeg kružeći slave i veličaju Boga. Iz Konje se ovaj red proširio po cijeloj Turskoj i dijelovima zapadne Azije.
Pod mesnevihanstvom se podrazumijeva derviška tradicija javnog, u okviru derviškog reda, čitanja i tumačenja Rumijeve Mesnevije, a mesnevihan je osoba koja kazuje Mesneviju. Rumijeva Mesnevija, jedno je od najvažnijih književnih ostvarenja islamske gnoze ili tesavvufa, a imalo je temeljnu ulogu u širenju sufijske misli. Najznačajniji mesnevihan u BiH bili su reis Džemaludin Čaušević, Hadžifejzulah efendija Hadžibajrić, hadži hafiz Halid ef.. Hadžimulić i danas hadži hafiz Mehmed Karahodžić . Turski putopisac Evlija Čelebija prilikom posjete Sarajevu napisao je: “mevlevijske tekija-na obali rijeke Miljacke, na mjestu poput raja, nalazi se vakuf tekija Dželaluddina Rumija.
Tekija ima semahanu, mejdan-odaju, sedamdeset do osamdeset sobica za siromahe, mahfil za mutribe (tekijske svirače), imaret (kuhinju) i blagovaonicu. Šejh ove tekije je učen čovjek čija se molba (kod Boga) uslišava. Nejbaša (starješina svirača naja) ove tekije derviš Mustafa odličan je kaligraf. ” (FENA7em)