Iako se Sjedinjene Države često ponose kao najrazvijenijom svjetskom demokracijom, narod zapravo ne bira izravno svog predsjednika. Umjesto toga, Ustav propisuje da svaka od 50 saveznih država izabere svoje ‘izbornike’ koji će potom izabrati predsjednika. Ovaj sustav, poznat kao izborni kolegij, oblikuje način na koji se bira vođa jedne od najmoćnijih zemalja svijeta.
Od prvih izbora 1789. godine, kada je George Washington postao prvi predsjednik, održano je 59 američkih predsjedničkih izbora. U pet navrata, uključujući dva u ovom stoljeću, predsjednikom je postao kandidat koji nije osvojio najviše glasova birača, već je osvojio većinu u izbornom kolegiju.
Primjerice, Al Gore 2000. godine osvojio je 543.895 glasova više od Georgea W. Busha, ali mu to nije bilo dovoljno zbog sporne odluke Vrhovnog suda i 25 elektorskih glasova Floride koji su osigurali Bushu pobjedu. Slično, Hillary Clinton osvojila je gotovo 2,9 milijuna glasova više od Donalda Trumpa 2016., no Trump je postao predsjednik zahvaljujući većini u izbornom kolegiju.
Kako funkcionira izborni kolegij?
Svaka država delegira onoliko izbornika koliko joj pripada prema broju stanovnika. Ukupan broj izbornika iznosi 538, a predsjednik postaje onaj kandidat koji osvoji najmanje 270 elektora. Kalifornija, kao najmnogoljudnija država, ima najviše elektora (54), dok države s manjim brojem stanovnika poput Vermonta ili Aljaske imaju po tri.
U većini država vrijedi načelo “pobjednik nosi sve” – kandidat s najviše glasova osvaja sve elektore te države. Iznimke su Maine i Nebraska, koje dijele svoje elektore razmjerno osvojenim glasovima.
Većina država tradicionalno naginje jednoj od dvije velike stranke – demokratskoj ili republikanskoj – zbog čega se glavni fokus kandidata nalazi na tzv. “swing states”, državama u kojima ishod glasanja može otići na bilo koju stranu. Ove godine, države poput Pennsylvanije, Georgije i Michigana najviše privlače pozornost.
Zašto ne izravno glasanje?
Izborni kolegij ima svoje zagovornike i kritičare. Dok kritičari tvrde da potkopava načelo “jedna osoba, jedan glas” i fokusira kampanje samo na nekoliko ključnih država, zagovornici smatraju da omogućuje da i manje naseljeni dijelovi zemlje budu relevantni u izbornoj utrci.
Američki izborni sustav, sa svim svojim složenostima i kontroverzama, i dalje izaziva rasprave. No jedno je sigurno – izborni kolegij ostaje ključni element američke demokracije, utječući na način na koji se bira vođa ove svjetske sile.
wpDiscuz
