Ruski veleposlanik u BiH Petar Ivancov kaže da se “Rusija dosljedno zalaže za povlačenje mehanizma vanjskog protektorata u BiH i ukidanje funkcije visokog predstavnika, kao i predaju svih nadležnosti u ruke lokalnih vlasti”.
Ivancov kaže “da je apsurdno da se BiH i dalje nalazi pod promatranjem visokog predstavnika, koji se postavlja iznad demokratski izabranih institucija”.
“Kritike na njegov račun ne upućujemo samo mi, već i mnoge političke snage u BiH koje pokazuju snažno nezadovoljstvo zbog ponašanja visokog predstavnika i zalažu se za ukidanje njegove funkcije”, rekao je Ivancov za “Rusku gazetu”.
On je poručio “da postojanje visokog predstavnika nema praktični smisao, budući da u zemlji odavno vlada mir i stabilnost, BiH se odavno već pokazala kao odgovoran i poštovan član međunarodne zajednice, bila je i izabrana članica Vijeća sigurnosti UN, predsjedavala je Komitetu ministara Vijeća Europe”.
Ivancov tvrdi da će se “situacija u BiH promijeniti nabolje onda kada budu stvoreni uvjeti da se svi narodi osjećaju u svojoj zemlji kao kod kuće, umjesto što su podvrgnuti konstantnom presingu samo zbog toga što imaju svoje mišljenje o bilo kom važnom pitanju”.
On je uvjeren da je budućnost BiH u ravni ostvarivanja Daytonskog mirovnog sporazuma u onom obliku u kojem je potpisan 1995. godine.
“Tamo su predviđeni potrebni mehanizmi radi osiguravanja balansa snaga svih naroda u BiH i njena dva entiteta, zato je prosto neophodno njihovo poštovanje. Nekome se takav sistem može učiniti glomaznim i neefikasnim, ali je potpuno funkcionalan, a za ovdašnje prilike je krajnje nezamjenjiv”, ističe Ivancov.
On navodi da je “čeprkanje po Ustavu BiH otvaranje Pandorine kutije” čije posljedice mogu biti nekontrolirane i opasne i da zato nema potrebe za ‘Daytonom dva’”.
“Vjerojatno treba razjasniti kako postepeno `zatvoriti` anekse mirovnog sporazuma kojih ima 12, a koji reguliraju različite aspekte osiguravanja mira u zemlji. Na primjer, smatramo da je visokom predstavniku u BiH, čiji je mandat propisan u aneksu 10, odzvonilo. Bilo bi veoma simbolično, lijepo i korisno da se taj aneks zatvori taman uoči 25 godina od potpisivanja mirovnog sporazuma u prosincu. Time se potvrđuje status BiH kao suverene i nezavisne zemlje, gdje odgovornost za situaciju u zemlji pada isključivo na njene narode”, kaže Ivancov.
On smatra da “takav stav sva tri naroda mora biti polazna točka za povlačenje mehanizma vanjskog protektorata, inače će u protivnom to već dobiti karakter kolonijalne uprave”, prenosi Srna.
Sve su jasniji zahtjevi da se OHR potpuno ugasi ili da se njegova funkcija reducira.
HMS podsjeća na to koliki je OHR bio aparat i koliko je trošio novaca za vrlo mali ili nikakav učinak, a koji se svejedno „knjiži“ kako pomoć BiH, govore i podatci o broju uposlenih i proračunu. koji trenutačno. Čak 700 različitih činovnika radilo je u OHR-u 2002. Godine, a danas ih je ostalo 92 zaposlenika. Tih godina proračun je iznosio čak 25 milijuna eura, što otprilike odgovara proračunu Grada Mostara. Danas OHR raspolaže s još uvijek velikim iznosom od 5,3 milijuna eura, a što je još veliki iznos, jer to je veći proračun od onog kojeg imaju brojne općine u BiH.
BiH s OHR-om ne može u EU
I Željana Zovko, zastupnica u Europskom parlamentu još koncem 2018. godine uputila je upit Europskoj komisiji u kojem je tražila odgovore na pitanja o financiranja Ureda visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini.
Zovko je tada navela da je OHR-u u proračunskoj 2017/2018. godini dodijeljeno 5,328 milijuna eura od čega je 54,37 posto iz Europske unije, što ih čini najvećim donatorom. Ona je iskoristila svoju zastupničku mogućnost da postavi pitanje iz koje proračunske linije EU financira aktivnosti i prioritete OHR-a, podnosi li izvještaje Europskoj komisiji i tko prati rashode. Danas Zovko drži Inzkov mandat neučinkovitim te na upit može li BiH s OHR-om i stranim sucima u Ustavnom sudu BiH postati, ne članica, već kandidatkinja za članicu EU zastupnica Zovko kaže da ne misli da BiH s OHR-om može biti kredibilna članica EU.
-BiH s OHR-om neće daleko napredovati. Ja se zalažem za to da OHR ostane, ali da se izmjesti iz Bosne i Hercegovine i da se plaće apsolutno smanje jer nije moguće da imate plaću povjerenika u Europskoj komisiji od 24.000 € u jednoj zemlji i da apsolutno nikome ne odgovarate za ne napredak te zemlje, kazala nam je Zovko. Istaknula je i da će se morati uraditi detaljna analiza na razini EU na koji način se troši novac za predstavnike međunarodnih institucija i koliko su one (ne)učinkovite.