To da je Schmidt ojačao nacionalnu državu, a oslabio građansku državu također je besmislica
Politička analitičarka Ivana Marić uputila je pismo članici Europskog parlamenta iz Nizozemske, Tineke Strik, kao i članu njemačkog Bundestaga Borisu Mijatoviću koji su prethodno u otvorenom pismu komentirali izmjene Izbornog zakona koje je nametnuo visoki predstavnik u BiH, Christian Schmidt.
Marić je analizirala Schmidtove izmjene, smatrajući ih izlaskom iz slijepe ulice u koju vladajući političari vode bh. građane.
“Korumpirani i nesposobni političari napravili su toliki jaz među narodima da se danas ne može govoriti o građanskoj državi. Narodi ne vjeruju jedni drugima i boje se biti nadglasani ako su u manjini. Nepovjerenje među narodima danas je veće nego neposredno nakon rata”, napisala je u uvodu pisma Ivana Marić, prenosi N1.
Ona se osvrnula na navode o utjecaju HDZ-a u Federaciji BiH:
“Schmidtova rješenja ne daju prednost HDZ-u BiH, već bošnjačkoj i hrvatskoj stranci s najviše glasova u Federaciji BiH. Vlada FBiH se ne može formirati bez stranke ili stranaka koje su dobile najviše glasova Hrvata i Bošnjaka. Za Hrvate je to trenutno samo HDZ BiH, ali nadamo se da će uskoro biti i drugih hrvatskih stranaka. Za Bošnjake je to sada SDA ili nekoliko bošnjačkih oporbenih stranaka”, navela je Marić.
Prema njezinom zaključku, visoki predstavnik u BiH je ograničio neminovnost HDZ-a prilikom formiranja vlasti, podsjećajući da nakon izbora 2018. godine bh. javnosti nikad nije dobila ni novog premijera ni novog predsjednika FBiH, nego su na pozicijama ostali s Novalićem (SDA) i Čavarom (HDZBiH) na čelu, obojicom s američke crne liste.
“Ako Dom naroda u FBiH, svaki s po 11 izaslanika, u roku od 30 dana ne imenuje predsjednika i dopredsjednike FBiH prema Schmidtovom rješenju, onda se broj izaslanika po klubu smanjuje na 7, a nakon 50 dana na 4. Ovo znači da bi se vlast u FBiH mogla formirati nakon 50 dana bez HDZ-a BiH. To vjerojatno objašnjava Čovićeve izjave ovih dana da se mora hitno sastaviti vlada. Nakon izbora 2018. nije mu se žurilo jer nije bilo Schmidtove odluke”, napisala je Marić obraćajući se članici Europskog parlamenta iz Nizozemske, Tineke Strik, kao i članu njemačkog Bundestaga Borisu Mijatoviću.
“Schmidt nije promijenio politički sustav”
Marić smatra kako je priča o nejednakom broju glasova za Dom naroda besmislena jer se radi o Domu naroda, a ne Domu građana ili Domu kantona.
“Već postoji velika razlika u vrijednosti glasa, ali to ne pogađa samo Hrvate, nego sve građane. Kanton BPK bira 3 izaslanika u Dom naroda sa 24.000 stanovnika, kanton SBK sa 255.000 stanovnika 6. To znači da kanton s deset puta više stanovnika ima samo duplo više izaslanika”, pojasnila je Marić.
“To da je Schmidt ojačao nacionalnu državu, a oslabio građansku državu također je besmislica. Svojim odlukama Schmidt nije promijenio karakter ili strukturu političkog sustava, već je samo povećao broj izaslanika i postotak izaslanika iz svake frakcije nacija potrebnih za formiranje vlasti. Namjerno se ignorira da je ovim odlukama Schmidt onemogućio blokadu formiranja vlasti, što je najviše koristio HDZBiH”, navela je u pismu Ivana Marić, politička analitičarka.
Podsjećamo, povodom Schmidtove odluke o nametanju izmjena izbornog zakona BiH koje se odnose na Federaciju BiH, oglasili su se otvorenim pismom Strik i Mijatović zatraživši od visokog predstavnika da povuče odluku te da dopusti da se kroz demokratski proces dođe do rješenja problema u vezi sa izbornim zakonom.