Kontinuirana ulaganja u poslovne zone, kao i fondaciju Tehnološki park Posušje, prvu ove vrste u Federaciji Bosne i Hercegovine, kao i potpora poduzetništvu i stimuliranje deficitarnih zanimanja samo su neke od mjera o kojima je u intervjuu za Večernji list BiH govorio Branko Bago, načelnik općine Posušje. Neposredna blizina tržišta EU-a te položaj na sjecištu čak pet magistralnih pravaca samo su neke od prednosti za razvoj gospodarske djelatnosti na ovom prostoru, a načelnik Bago posebno ističe kako su zajedno napravili mnogo na planu stavljanja cijele općinske uprave na raspolaganje privatnome sektoru.
Iako je prilično neizvjesna situacija oko rokova za održavanje izbora, provode li se u ovom trenutku pripreme na terenu te kakva su vaša očekivanja od izbornog procesa?
Usudim se kazati kako za mene i moje suradnike ne postoje posebne pripreme na terenu pred izbore. Povjerenje koje su nam birači ukazali jednako je važno danas kao što je bilo prvoga dana kada smo preuzeli odgovornost za našu općinu. Smatram kako je pristup “ušminkavanja” situacije pred izbore pogrešan jer ljudi zaslužuju kontinuiranu brigu, a onaj tko to ne shvaća, ne bi se trebao baviti ovim pozivom. Što se jesenskih izbora tiče, situacija je uistinu neizvjesna, no ako ih bude, moj tim suradnika i ja spremni smo. Cijelo vrijeme radimo odgovorno i savjesno, napravili smo brojne odlične projekte, uhodani smo te spremni punom parom odraditi idući mandat, dovršiti projekte koji su u tijeku te otpočeti nove. Naravno, konačnu ocjenu dosadašnjeg rada, ali i naše vizije Posušja u idućim godinama, dat će naši žitelji, odnosno birači. U njihovu ispravnu prosudbu vjerujem, stoga ih i nazivam “biračima”, a ne tek pukim “glasačima”, jer važno je sagledati sve činjenice te uistinu odabrati osobu koja je najbolji izbor za Posušje, bio to ja ili netko drugi.
Možete li se osvrnuti na posljednji mandat? Što biste izdvojili kao najveća postignuća u gospodarskom smislu?
Nastojali smo pretvoriti Posušje u mjesto pozitivnog poslovnog okružja. Stoga kontinuirano ulažemo u poslovne zone, otvorili smo Logistički centar u poslovnoj zoni Osrdak kao “odskočnu dasku” za nove poduzetnike, otvorili fondaciju Tehnološki park Posušje, prvu ove vrste u FBiH, koju smo vrhunski opremili europskim novcem. Godine 2017. prvi u Hercegovini dobili smo priznanje za učinkovitost administracije dobivanjem BFC certifikata. Početkom 2020. uveli smo nove poticaje za poduzetnike, nastavili s oslobađanjem plaćanja pristojbi za registraciju svih novih obrta, pri kraju smo postupka pružanja pomoći onima kojima je zbog pandemije bio zabranjen rad, a počeli smo i s poticanjem poljoprivredne proizvodnje. Izdvojio bih da smo među samo 20 općina i gradova u FBiH koji su, u suradnji s Federalnom geodetskom upravom, uspjeli potpuno besplatno za fizičke i pravne osobe završiti uspostavu adresnog registra, čime su u Posušju adrese bez broja postale stvar prošlosti. Ovo je civilizacijski iskorak koji olakšava život stanovništva, osobito poduzetnika, s obzirom na to da će adrese ući u GPS sustav. No, ogromni problem predstavlja nam nepostojanje zemljišnih knjiga koje su za veći dio općine Posušje izgorjele 1945. godine. Jedini podaci su iz 1967. godine kroz katastar zemljišta, a razgovarati o bilo kakvom investiranju bez kvalitetnih podataka nesuvislo je te nemamo luksuz ignorirati taj problem, bez obzira koliko dugotrajno i mukotrpno njegovo rješavanje bilo. Stoga smo se uhvatili u koštac s problemom te je u protekle četiri godine, od ukupno 26 katastarskih općina, 12 već u postupku uspostave, a još tri poslane su kao prijedlog.
Koje su prednosti Posušja u gospodarskom smislu?
Prednost koju imamo u odnosu na ostale jest neposredna blizina tržišta EU-a te položaj na sjecištu čak pet magistralnih pravaca. Ovo znatno olakšava protok ljudi i dobara te je olakotna okolnost i za razvoj turizma na kojemu proteklih nekoliko godina, kroz više vrijednih međunarodnih projekata, intenzivno radimo.
Gdje još uvijek postoji prostor za napredak?
Pri kraju smo uspostave vodovodne mreže za cjelokupno područje općine Posušje bez koje je otežano upuštanje u bilo kakvu proizvodnju, a voda bi uskorotrebala poteći i u Rakitnu, koji je pun potencijala, bogat mladima i djecom, te mi je velika želja da ovaj cilj ostvarimo čim prije. Nažalost, opterećeni smo velikim kreditom starim više od deset godina te smo sve vodovodne mreže u mojim dvama mandatima bili prisiljeni graditi isključivo vlastitim sredstvima i uz pomoć naše Županije. Ovo je veliki hendikep jer sami nemamo dovoljno sredstava za završetak velikih projekata poput kanalizacije, za koju je potrebno više od 30 milijuna KM. Stoga radimo koliko financijski možemo iznijeti, a, nažalost, svjestan sam da Posušju ni na kraju idućeg mandata neću uspjeti ostaviti dovršen kanalizacijski sustav. Ali ono što mogu jamčiti jest da ćemo dati sve od sebe kako bi i s ovako ograničenim sredstvima projekt tekao bez zastoja.
Kako radite na osnaživanju obrazovanja kao pokretaču gospodarstva?
Jedna od poluga uspješnog gospodarstva adekvatan je i dobro obrazovan kadar. Stoga aktivno potičemo deficitarna zanimanja. Nedavno je naše Općinsko vijeće u Srednju strukovnu školu uvelo zanimanja elektrotehničar i farmaceutski tehničar te već ove godine upisujemo prvu generaciju elektrotehničara. Prilikom dodjele studentskih stipendija deficitarna zanimanja vrednujemo dodatnim bodovima kako bismo poticali učenike na upis onih fakulteta koji će im omogućiti lakše zapošljavanje, a u prostorijama Tehnološkog parka, nakon stabilizacije ovoga stanja, pokrećemo obuke iz IT-a i robotike kako bi naši mladi uhvatili korak sa znanjima budućnosti. Osobito sam ponosan na kontinuirano ulaganje u posuško školstvo. Priveli smo kraju uređenje nove osnovne škole, proširujemo školu u Čitluku, postavljamo termofasadu i nove otvore na vranićkoj školi – čime su sve matične škole energetski obnovljene, a u energetsku obnovu sljedeća ide područna škola u Vinjanima te vrtić. Tako stvaramo optimalne uvjete za učenje i rad u svim školama, smanjujemo troškove energenata te novac od ove uštede ulažemo u daljnje unaprjeđenje našeg sustava obrazovanja.
U kojoj je mjeri kriza izazvana koronavirusom pogodila gospodarstvo na prostoru vaše općine? Koje je mjere Općina poduzela kao bi pomogla u oporavku?
Od prvoga dana zabrana radili smo analize i prikupljali podatke o štetama u gospodarstvu te nam je bilo jasno kako ne možemo stajati postrani kao nijemi promatrači. Stoga smo, kada je epidemiološka situacija stavljena pod kontrolu, težište borbe prebacili na gospodarske mjere. Rezultat je to dogovora nas četvorice načelnika i gradonačelnika s područja ZHŽ-a. Javni poziv za pomoć gospodarstvu još uvijek je otvoren jer smo ostavili dosta dug rok za prijavu, a dosad pristigle prijave se rješavaju.
Kako gledate na bližu budućnost kada je riječ o razvoju poduzetništva i stvaranju novih radnih mjera u Posušju?
Ovo je škrto područje u kojemu je od pamtivijeka trebalo mnogo truda, znoja i snalažljivosti za očuvati goli život i prehraniti se. Čini mi se kako smo do danas zadržali karakteristiku upornosti i radišnosti koje su dobrodošle kada govorimo o poduzetništvu. Mi kao javna uprava nastojimo biti na raspolaganju privatnome sektoru te poticati razvoj poduzetništva. Tako nove obrtnike oslobađamo pristojbi za registraciju, ove godine uveli smo novčane poticaje za sve početnike u gospodarstvu, tzv. start-upe, a također smo uveli novčano poticanje ženskog poduzetništva te tradicionalnih i starih obrta i djelatnosti koje se mogu obavljati kao domaća radinost, a u kojima vidimo potencijal za rast, razvoj i zapošljavanje. Sa svakom nadolazećom godinom razmatramo nove načine poticanja ljudi za razvoj poslovnih ideja,a nastojimo da sinergija Općine Posušje i privatnog sektora ima konstantno uzlaznu putanju, na dobrobit cjelokupne zajednice. Dobar primjer kako se velike stvari ne trebaju lomiti preko koljena, nego se mogu postići dogovorom, dala je inicijativa s našeg Općinskog vijeća za uvođenjem neradne nedjelje. O njoj smo razgovarali s našim trgovcima kako bi se uskladile potrebe radnika i našeg katoličkog okružja. Ponosni smo što je urodila plodom te Županija već priprema novu prilagođenu odluku o radnom vremenu trgovina. Uistinu je važno shvatiti kako je suradnja ključ uspjeha u ovome pozivu. Ako želite plodonosan mandat, suradnja s gospodarstvenicima, predstavnicima mjesnih zajednica, braniteljima, župnim uredima, vlastitim djelatnicima, ali i svakim pojedincem kojemu možemo pomoći je nužna.
U kojoj ste mjeri zadovoljni odnosom viših razina vlasti?
Dugogodišnja boljka koja nas iscrpljuje jest neravnopravna raspodjela PDV-a, a borimo se protiv nekolicine drugih nerealno i nepravedno postavljenih koeficijenata prema općinama i gradovima. Ipak, moram kazati kako hrvatski kadrovi u federalnoj izvršnoj vlasti imaju razumijevanja za probleme i potrebe Općine Posušje te u zdravoj suradnji s njima i Županijom provodimo i planiramo provesti brojne za Posušje važne projekte. No jasno, nitko vam neće nuditi financiranje projekata, već je potrebno uočiti sve potrebe i probleme svoje općine, osmisliti načine njihova rješavanja te imati dobar tim koji će ostvariti zacrtano. Tek nakon slaganja cijelog sustava možete tražiti pomoć s viših razina vlasti. Mi smo svoje prioritete jasno posložili kroz strateške dokumente, no, naravno, rješavamo i zahtjeve koji se ukažu mimo njih. Imamo optimalno uhodan sustav i suradnju s višim razinama vlasti u BiH, ali i važnim institucijama u inozemstvu te sam siguran kako bi u ovim trenucima politički ili kadrovski eksperimenti bilo koje vrste bili pogubni za razvoj Posušja.•
Izvor: vecernji.ba
wpDiscuz
