Published On: Čet, srp. 19th, 2018

INTERVJU IVAN VUKOJA HNK Mostar želi igrati u Ligi prvaka

Osnovna ideja vodilja nam je postati uistinu europsko kazalište, nogometnim rječnikom kazano (smijeh), igrati najprije u kazališnoj Europskoj ligi a zatim u Ligi prvaka. Ali ne zato da bi se s nekim natjecali, niti nekoga pobijedili, nego da bi smo bili u okviru, doticaju i suradnji s kazališnim kućama i ansamblima koji rade suvremen, kvalitetan, životan i potentan teatar.

Vjerujem da ste s puno radosti  primili odluke svih žirija na 37. Kazališnim igrama. S kakvim se dojmovima vraćate iz Jajca?

Dojmovi su jako jako pozitivni. Pored činjenice da smo za Predstavu Hamleta u selu Mrduša Donja dobili dvije glumačke nagrade, Robert Pehar kao Učitelj i Slaven Knezović kao Bukara, posebno nas veseli nagrada žirija publike za najbolju predstavu u cjelini. Bilo je uistinu lijepo i ugodno slušati aplauze i ovacije publike, kao i kasnije pohvale na okruglom stolu povodom igranja Hamleta. Najljepši osjećaj u ovom poslu je kada svi u kući imamo dojam kako smo napravili izvrsnu predstavu, a onda se ta predstava i jako svidi publici. Hamlet je očito takva predstava, po mjeri i nama i publici. A mnoštvo nagrada na tri festivala svjedoči da ni stručnim žirijima nije mrska (smijeh). Ipak, žao nam je što predstava nije dobila i nagradu za režiju. Koliko je redatelj Ivana Leo Lemo zaslužan za kvalitetu ove predstave svjedoči i reakcija nagrađenog glumca i prvaka HNK Mostar Roberta Pehara, koji je nagrade u Jajcu interno prokomentirao riječima: „Sve su ovo Lemine nagrade“.

Neki novi vjetrovi zapuhali su u vašem teatru posljednjih godina. Rezultiralo je to izvrsnim predstavama. Koliko je za uspjehe zaslužna mlada ekipa na čelu teatra? Što je vaša ideja vodilja?

Hrvatsko narodno kazalište u Mostaru postaje sve kvalitetnija i respektabilnija kazališna kuća. Mnogo je objektivnih pokazatelja koji o tome svjedoče, od broja premijera, gostovanja, nagrada do reakcija publike, kritike i medija. Zasluga je to ne samo novoga vodstva kazališta, nego i cijeloga ansambla, tehničkog osoblja i svih djelatnika. Većina njih radili su u mnogo težim uvjetima od ovih u kojima se danas nalazimo. Njima treba odati posebno priznanje jer bez njihove ljubavi i upornosti HNK Mostar možda danas ne bi ni postojalo.

Izuzetno smo ponosni i na činjenicu da svi vanjski suradnici koji s nama rade na produkciji novih predstava tvrde kako se nigdje drugo za vrijeme rada na predstavi nisu tako ugodno osjećali kao u HNK Mostar. Većina ih je naprosto oduševljena odnosima i atmosferom koji vladaju u HNK. Bilo bi mi jako drago da i u budućnosti upravo po tome budemo poznati i prepoznati.

Osnovna ideja vodilja nam je postati uistinu europsko kazalište, nogometnim rječnikom kazano (smijeh), igrati najprije u kazališnoj Europskoj ligi  a zatim u Ligi prvaka. Ali ne zato da bi se s nekim natjecali, niti nekoga pobijedili, nego da bi smo bili u okviru, doticaju i suradnji s kazališnim kućama i ansamblima koji rade suvremen, kvalitetan, životan i potentan teatar.

Sve je počelo suradnjom mostarskih kazališta…

Na samom početku mandata rekao sam kako je naš program sadržan u našemu imenu, odnosno, da smo mi hrvatsko narodno, ali i mostarsko i bosanskohercegovačko kazalište te kako nam je cilj da uistinu postanemo i europsko kazalište. Prvi korak na tome metaforičkom putu iz Mostara u Europu i moja prva premijera kao ravnatelja bila je „prva poslijeratna svemostarska predstava“ – Chick lit Damira Šodana. Specifičnost te predstave je u činjenici što smo u spomenutu predstavu kao goste pozvali sve mostarske kazališne kuće i sve mostarske kazališne umjetnike. Projektu su se priključili glumci iz Narodnog pozorišta, Pozorišta lutaka, mladi glumci koji su upravo bili završili studij na Dramskom odsjeku Univerziteta Džemal Bijedić te tadašnja ravnateljica Mostarskog teatra mladih Tanja Miletić-Oručević koja je režirala predstavu. Zbog svega nabrojanog, Chick lit je i dobila epitet „prve poslijeratne svemostarske predstave“. Predstava je evo već petu sezonu na našem repertoaru, a imala je i izuzetno uspješna gostovanja, festivale, nagrade.

Nakon toga je uslijedila prva službena koprodukcija HNK i NP Mostar – „Ajmo na fuka“. Umjetnički voditelj HNK Mostar Dragan Komadina autor je teksta i redatelj tog velikog kazališnog hita. Također, nagrađivana predstava koja je igrala širom BiH, ali i u Zagrebu, Beču, Pragu i Brnu. Pored NP Mostar, koprodukcijske predstave radili smo i s Bosanskim narodnim pozorištem iz Zenice te Kazalištem Marin Držić iz Dubrovnika.

Revija nagrađivanih predstava HNK Mostar pokazala je rezultate višegodišnjeg rada…

Revija obuhvaća šest naših nagrađivanih predstava koje su svoje premijere imale u pet prethodnih sezona. Riječ je o predstavama Chick lit, Ajmo na fuka, Ljepotica iz Leenanea, Vanja, Sonja, Maša i još jedan, O ljubavi i Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja. Tih šest predstava ukupno je dobilo 20 nagrada. Nagrade jesu bitne, ali nisu presudne u našemu radu. Smatramo kako su i neke druge predstave također zaslužile biti nagrađene po nekim kriterijima, ali spletom različitih okolnosti to se nije dogodilo. Posebno nas veseli što su mnoge naše predstave i nakon nekoliko sezona igranja i dalje zanimljive publici. Zbog činjenice da su neke od njih već petu sezonu na našemu redovnom repertoaru u sezoni 2017/2018 imali smo 16 živućih predstava. S glumačkim ansamblom od osam glumica/glumaca imati na repertoaru 16 živućih predstava – to smatramo našim najvećim uspjehom. Stoga bih ovdje spomenuo i našu najdugovječniju predstavu Kajališni sat.  Premda nije nagrađivana, ova predstava već sedmu sezonu nakon premijere ima svoju stalnu i brojnu publiku.

Kako je protekla sezona koju ostavljate za sobom. Koliko premijera, nagrada…

Protekla sezona je bila iznimno uspješna jer smo uspjeli, prvi put od kada postoji HNK Mostar, u jednoj sezoni postaviti čak šest premijera. Premijerno su odigrane predstave: Noć tribada autora Per Ulova Enquista u režiji Bore Stjepanovića, Preobražaj  Franza Kafke u režiji Segora Hadžagića, Hercegovina V. dio – poetsko-glazbeno-scenski kolaž, Gnijezdo autorski projekt Marine Petković Liker, Logorilijada dramatizacija Dragana Komadine prema memoarskoj prozi Ilije jakovljevića „Konclogor na savi“ i zbirci pjesama „Lirika nevremena“ te motivima „Grobnice za Borisa Davidoviča“ Danila Kiša, a u režiji Ivana Lea Leme, Nora u zemlji čudesa Dramskog studija mladih HNK Mostar pod vodstvom Jelene Kordić-Kuret i Ivana Skoke.

Osim u Mostaru nastupali smo u Zagrebu, Osijeku, Rumi, Jajcu, Brčkom, Žepču, Konjicu, Ljubuškom, … Predstavu Logorilijada radili smo u koprodukciji s Kazalištem Marina Držića iz Dubrovnika. Početkom listopada ove godine imat ćemo dubrovačku premijeru predstave Logorilijada.

Premda to nije najvažniji pokazatelj uspješnosti i kvalitete jednoga kazališta, radosni smo zbog osam osvojenih nagrada u protekloj sezoni.  Sve nagrade dobila je Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja koja je time postala naša najnagrađivanija predstava.

Čime se osobito ponosite u 2018. Godini u prethodnoj sezoni 2017/2018?

U prvom redu se ponosimo sjajnim predstavama koje smo postavili na scenu HNK Mostar. PreobražajGnijezdo i Logorilijada zasigurno spadaju u sami vrh naših teatarskih ostvarenja, a uvjeren sam kako su to predstave koje svojom kvalitetom zaslužuju igrati ne samo na vodećim bosanskohercegovačkim i hrvatskim, već i na europskim i svjetskim pozornicama. Imati jednu ovakvu predstavu po sezoni, za kazalište poput našeg, predstavljalo bi uspjeh. Imati tri ovakve predstave u jednoj sezoni, to je već razlog za ponos. Imajući u vidi i kako je Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja u sezoni 2017/2018 na tri festivala dobila osam nagrada, mislim da s punim pravom možemo kazati kako je ovo bila sezona za ponos i pamćenje.

Puno pažnje posvećujete mladima.

Stvaranje nove publike, osobito među mladima, jedan je od ciljeva kojeg smo, kao kulturna i umjetnička ustanova, sebi postavili. U tom pogledu posebno nam je zanimljiva studentska populacija. Smatramo kako bi svaki student za vrijeme studija trebao barem jednom doći na neku našu predstavu, a kako bi većina njih trebali biti naši stalni i redovni posjetitelji. Stoga već dvije sezone provodimo akciju Studenti za HNK Mostar, HNK Mostar za studente. U sklopu akcije za svakog studenta Sveučilišta u Mostaru smo osigurali besplatnu ulaznicu/vaučer. Akciju realiziramo u suradnji sa Sveučilištem u Mostaru i Državnim uredom za Hrvate izvan RH kojima se i ovom prigodom zahvaljujemo za pomoć i suradnju. U budućnosti, akciju namjeravamo proširiti i na sve nastavnike i djelatnike Sveučilišta te na sve ostale studente u gradu Mostaru.

Također, tu je i projekt Dramskog studija mladih koji već dvije sezone uspješno djeluje. Prošli mjesec imali smo i premijeru predstave Nora u zemlji čudesa koja je u cijelosti proizvod polaznika dramskoga studija i njihovih mentora Jelene Kordić-Kuret i Ivana Skoke. Prema reakcijama publike nakon premijere i prve reprize, očito je kako će predstava imati svoju publiku i uspješan teatarski život. Dramski studio mladih nastavit će s radom i u idućoj sezoni.

U kakvim uvjetima teatar radi.

Uspjeli smo u posljednjih pet godina napraviti velike pozitivne pomake glede uvjeta rada i općega stanja u HNK Mostar. Glavni problem još uvijek je činjenica da radimo i igramo u nedovršenom objektu koji nema ni prostorne ni tehničke uvjete koje bi nacionalno kazalište poput našega trebalo imati. Zgrada ne samo da nije dovršena i opremljena, nego je često i neprikladna za rad u postojećem opsegu. Za ilustraciju, dovoljno je spomenuti da je krov do sada prokišnjavao na dvadesetak mjesta. No, upravo su u tijeku završne pripreme za sanaciju krovišta tako da ćemo od jeseni raditi barem s tim problemom manje. Od osnivača, Hercegovačko-neretvanska županija/kanton i Grad Mostar, još uvijek dobivamo samo iznos koji je dovoljan za takozvani hladni pogon, dok sve ostale troškove poput održavanja objekta, nabavke opreme i produkcije novih predstava moramo pokrivati iz drugih izvora koje sami tražimo i realiziramo. Na žalost, još uvijek smo u proračunima naših osnivača na poziciji korisnika grant sredstava a ne redovitih proračunskih korisnika.  Dodamo li tome da su plaće u HNK Mostar drastično manje nego recimo plaće naših kolega u Kantonu Sarajevo, te da mi kao jedina nacionalna kazališna kuća Hrvata u BiH imamo samo 25 stalno zaposlenih dok, na primjer, Pozorište mladih Sarajevo ima dva-tri puta, a Narodno pozorište Sarajevo desetak puta više zaposlenih, očito je da nismo i ne možemo biti zadovoljni sadašnjom situacijom. Usprkos svemu nabrojenom, nadam se kako ćemo u idućih četiri-pet godina završiti i opremiti kompletan objekt HNK Mostar te imati ne samo veliki dramski ansambl, nego početi okupljati i operni i baletni ansambl.

Kakve planove imate za sezonu koja slijedi.

Na početku sezone, kako sam već rekao, slijedi nam premijera Logorilijade u Dubrovniku. U rujnu ćemo krenuti i s pripremom Zečje rupe Davida Lindsaya Abairea, jedne od najizvođenijih predstava na svijetu. Predstavu će režirati Lajla Kaikčija, a pored Lajle u idućoj sezoni namjeravamo surađivati i s Mariom Kovačom, Robertom Raponjom i Ivanom Leom Lemom. Nastavljamo akciju Studenti za HNK Mostar, HNK Mostar za studente koju ćemo vjerojatno proširiti i na sveučilišne nastavnike, Dramski studio mladih također nastavlja s radom, planiramo nekoliko većih gostovanja izvan granica BiH a nadamo se i sudjelovanju na mnogim festivalima. Želja i planova je mnogo, vjerujem kako će se veći dio njih i ostvariti.

Pošalji ovaj članak prijateljima:

Pravila ponašanja na Poskok.info ilitiga po stranjski Disclaimer