Published On: Sat, Dec 16th, 2017

INDEX O ZLOČINIMA ARMIJE BiH NAD HRVATIMA Protjerivali civile, rušili crkve, mudžahedini zarobljenima rezali glave

Najposjećeniji lijevoorijentirani hrvatski portal Index.hr objavio je na udranoj poziciji svoje naslovnice tekst o zločinima Armije RBiH nad Hrvatima u BiH pod naslovom: “Protjerivali civile, rušili crkve, mudžahedini zarobljenima rezali glave”, javlja Hrvatski Medijski Servis.

Uz napomenu kako, ne smije biti tabua ni oko zločina koje je počinila Armija BiH, te kako treba inzistirati i na tome da njihovi počinitelji i nalogodavci budu primjereno osuđeni i kažnjeni, Index, koji je do sada rijetko ili nikako pisao o zločinima nad Hrvatima u BiH, opisiju neke od zločina koje su počinile postrojbe ARBiH nad hrvatskim civilima i zarobljenicima.

Pokolj u Lužanima kao najava mnogo gorih zločina

Index tako piše kako su u Lužane, većinski hrvatsko selo u srednjoj Bosni, snage Armije BiH upale su u siječnju 1993. godine. Lokalno stanovništvo je većinom protjerano, ubijeno je više civila, a spaljena je i katolička crkva u selu. Par dana kasnije su vojnici Armije BiH u selu Gusti Grab ubili petero staraca hrvatske nacionalnosti u dobi između 70 i 80 godina.

Još gore je bilo ono što se dogodilo u selu Dusina krajem siječnja, koje je inače pripadalo općini Zenica. Po ulasku u selo Dusina pripadnici Armije BiH hrvatske civile i zarobljenike HVO-a, koji su im poslužili kao živi štit, odvode u obiteljsku kuću Stipe Kegelja. Uslijedilo je maltretiranje i mučenje, a potom i okrutna ubojstva 10 zarobljenika za koje ni danas nitko nije odgovarao. Dusina i još nekoliko okolnih sela s hrvatskim stanovništvom su etnički očišćena, te je iz njih protjerano oko tri tisuće ljudi.

Etničko čišćenje Hrvata u srednjoj Bosni

U selima oko Zenice Armija BiH počinila je niz zločina nad hrvatskim civilima, pa tako i u Sušnju, u kojem je smaknuto 17 staraca koji su ostali u svojim kućama nakon povlačenja HVO-a.

Pokolji civila i zarobljenika obilježili su i sukobe Armije BiH oko Konjica i Travnika. Jedan od najgorih ratnih zločina koje je nad Hrvatima počinila Armija BiH dogodio se u selu Trusina kod Konjica u travnju 1993. Vojnici su upali u selo između 8 i 9 sati ujutro, a iza sebe ubrzo ostavili trag mrtvih tijela, koje su većinom pobijali na pragovima njihovih kuća. Armija BiH je u Trusini ubila 16 civila i 6 zarobljenih vojnika HVO-a. Desetak dana kasnije su pak u selu Miletići kod Travnika pripadnici Armije BiH ubili 5 civila. Miletići su bili malo hrvatsko selo u okruženju koje je kontrolirala Armija BiH te nisu predstavljali nikakvu prijetnju. Među ubijenima bila su i dvojica devetnaestogodišnjaka, a preživjelih šezdesetak stanovnika Miletića su protjerani. Još gore je bilo u selu Čukle kod Travnika, u kojem su u lipnju vojnici Armije BiH ubili 9 civila i 12 zarobljenika iz HVO-a.

Jedan od strašnijih zločina za koji također nitko nije odgovarao je i smrt osmero djece starosti od 9 do 15 godina u Vitezu, koji su, igrajući se na školskom igralištu, poginuli od granate koja je ispaljena na očito civilnu metu s položaja Armije BiH. To se također dogodilo u lipnju 1993.

Mudžahedini kao dio snaga Armije BiH

U selu Doljani kod Jablanice se u srpnju iste godine dogodio pak pravi masakr za koji je odgovorna Armija BiH. Nakon upada pripadnika Armije BiH u selo ubijeno je 37 osoba – 8 civila i 29 vojnih obveznika, od kojih je najveći broj u tom trenutku bio zatečen nenaoružan na žetvenim radovima. Oko 180 civila, većinom žena i djece, korišteno je pri povlačenju kao živi štit, da bi potom bili odvedeni i internirani u logor u Jablanici. Armija BiH je i u Konjicu imala logor u kojem je držala i mučila zarobljene Hrvate.

Posebna priča su pak mudžahedini koji su se pridružili snagama Armije BiH. Jesu li došli ratovati u BiH nepozvani ili ne, još nije do kraja razjašnjeno, no neprijeporno je da su se okupili u odredu El Mudžahid, te da su svoje akcije koordinirali s oficirima Armije BiH. Neko vrijeme imali su stožer usred Zenice, a zapamćeni su kao brutalni fanatici, koji su nekim zarobljenicima odsijecali glave, što je zabilježeno i na videosnimkama. Dolazili su i u sukob s nekim od lokalnih Bošnjaka, koji su se protivili njihovom islamističkom fanatizmu, no imali su zaštitu Armije BiH te su počinili niz ratnih zločina nad Hrvatima i Srbima.

Bugojno – jedna od najmračnijih epizoda rata u BiH

Situacija za bh. Hrvate je naročito bila strašna u Bugojnu, u kojemu su po predratnom popisu predstavljali 34 posto stanovnika. Općina Bugojno je ‘de facto’ etnički očišćena od Hrvata, koje se masovno proganjalo, ubijalo, mučilo u lokalnom logoru na stadionu, a svime je upravljao lokalni čelnik iz SDA Dževad Mlaćo, jedna od najmračnijih figura iz rata u BiH. Uništena su sva katolička groblja u gradu, zarobljenike i civile se doslovno klalo i ubijalo na druge svirepe načine, te se računa kako je sveukupno ubijeno oko 120 Hrvata, dok su ostali etnički očišćeni ili izbjegli. Mlaćo je i nakon rata bio istaknuti član SDA i njihov kandidat na izborima, a potez vrhunskog cinizma bio je kada je po završetku političke karijere zaposlen kao profesor matematike u bugojanskoj gimnaziji, u istoj zgradi u kojoj je tijekom rata mučio Hrvate.

Strašan pokolj dogodio se i u selu Grabovica u rujnu 1993., kada su pripadnici Armije BiH ubili 32 civila hrvatske nacionalnosti, većinom staraca, žena i djece koji su ostali u svojim kućama nakon što je Armija BiH zauzela ovo selo u ratu s HVO-om. U rujnu je počinjen i ratni zločin u selu Uzdol kod Prozora, u kojem su vojnici Armije BiH ubili 41 čovjeka, 29 civila i 12 zarobljenika. Mjesec dana ranije sličan se masakr odigrao i u Kiseljaku (ubijeno 15 civila).

Index.hr ističe kako bi naredbodavci i počinitelji nabrojanih i drugih zločina trebali odgovarati, za svoja zlodjela, previđajući kako više nije moguće da bošnjačko političko i vojno vodstvo za zločine ARBiH odgovara pred međunarodnim sudom u Haagu, jer je on okončao svoj rad na način da je za zločine pripadnika HVO-a nad Bošnjacima izrekao 273 godine zatvora prapadnicima i zapovjednicima HVO-a, te članovima Vlade HR HB, a samo pet godina zatvora zapovjednicima ARBiH, za višestruko brojnije zločine nad Hrvatima.

Nametnuvši jednoj strani etiketu dijelitelja BiH i hrvatskom ratnom entitetu krimen “Udruženog zločinačkog podhvata”, a druge i ne optuživši, Haški je sud postupio krajnje nepravedno.

Upozoravanjem na neprocesuiranje zločina tzv ARBiH nad civilma od strane Haškog suda niti se žele umanjivati niti pravdati zločine koje su pripadnici HVO-a počinili nad Bošnjacima, kako to Index.hr, krivo zaključuje, već je riječ ogorčenosti kojeu Hrvati u BiH osjećaju zbog različitih kriterija Haškog suda prema hrvatskim i bošnjačkim žrtvama sukoba ARBiH i HVO-a.

Odgovarati za zločine zapovjednici i pripadnici ARBiH nakon zatvaranja Haškog suda sada mogu jedino pred pravosuđem BiH, koje ni nakon 24 godine još nije procesuiralo većinu zločina nad Hrvatima u BiH ili je osudilo tek neke od izvršitelja i niže zapovjednike ARBiH, izričući im minimalne kazne.

Te presude, međutim, u samoj BiH, njoj  susjednim zemljama,a pogotovo u europskim i svjetskim medijima, imaju gotovo zanemariv publicitet u odnosu na one Haškog suda./HMS/