Po dokumentu u koji Bild.ba ima uvid, riječ je o okvirnom prijedlogu zaključaka koji je usuglašen između stranaka koje čine Hrvatski narodni sabor.
Moguće je da se dogode manje izmjene tijekom petka i subote ujutro, ali kako naš izvor iz HNS-a tvrdi, “to bi trebalo biti to”.
Zaključci su i općeniti i oštri, ovisi kako ih promatramo.
Prvi zaključak HNS-a, odnosno ono što su ustvrdile članice HNS-a, kaže:
“Hrvatski narodni sabor ocjenjuje kako je pregovarački tim HNS BiH u dosadašnjim pregovorima dosljedno provodio utvrđeni pregovarački okviri Sporazum iz Mostara od 17. lipnja 2020. godine o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH i ograničenim izmjenama Ustava BiH, posebno u dijelu koji se odnosi na legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda na svim administrativno-političkim razinama vlasti.”
Drugi zaključak HNS-a tiče se odluke Ljubić i nepostojanja uvjeta za održavanje izbora.
“Hrvatski narodni sabor potvrđuje da se nisu stekli formalno-pravni uvjeti za održavanje Općih izbora 2022. Postojeći Izborni zakon nije usklađen s Ustavom BiH i antidaytonski je. Njegovim izmjenama treba omogućiti provođenje odluke Ustavnog suda BiH U-23/14 i svih presuda Europskog suda za ljudska prava”, piše u zaključku HNS-a.
U zaključku broj tri HNS ističe da je spreman i dalje pregovarati oko Izbornoga zakona:
“Hrvatski narodni sabor je spreman nastaviti pregovore oko izmjena Izbornog zakona i ograničenih ustavnih izmjena, na tragu već usuglašenih izmjena Ustava BiH s Venecijanskom komisijom i predstavnicima međunarodne zajednice kako bi se stvorili preduvjeti za održavanje Općih izbora”, kaže se.
Četvrti je zaključak zanimljiv jer praktično sve probošnjačke stranke karakterizira kao uzurpatore hrvatskih političkih prava i ugrozivače hrvatskih nacionalnih interesa te im poručuje da nisu partner HNS-u.
“Sve političke aktere koji blokiraju provođenje Sporazuma iz Mostara i time onemogućavaju hrvatskom konstitutivnom narodu legitimno predstavljanje u Domovima naroda i Predsjedništvu BiH, Hrvatski narodni sabor smatrat će uzurpatorima hrvatskih političkih prava te ugrozom nacionalnih interesa i političkog subjektiviteta Hrvata u BiH. Takvi politički subjekti i akteri nisu i neće biti politički partneri HNS-a BiH”, stoji u četvrtom zaključku.
Peti zaključak se tiče Središnjeg izbornog povjerenstva.
“Hrvatski narodni sabor smatra da je Središnje izborno povjerenstvo uspostavljeno izvan zakona i predviđenih procedura te kao takvo nema ovlasti zakonodavca. Na pokušaj raspisivanja Općih izbora kao neustavan i antidaytonski čin bez dogovorenih izmjena Izbornog zakona, Hrvatski narodni sabor će pozvati svoje članice da se suprostave svim legitimnim pravnim i političkim sredstvima”, navodi se.
Šesti zaključak navodi sljedeće:
“Hrvatski narodni sabor će dosljedno poštivati postojeći ustavno-pravni poredak BiH koji su utvrdili Hrvati, Bošnjaci i Srbi kao tri ustavno jednakopravna konstitutivna naroda, sve do trenutka kada inicijative za izmjenu Ustava BiH i njenih zakona ne naruše takve odnose na štetu hrvatskog konstitutivnog naroda”.
Zaključak broj sedam je možda i najjasniji. Ili Herceg-Bosna ili Izborni zakon i konzumacija političkih prava.
“Hrvatski narodni sabor obvezuje svoje članice da ukoliko ne budu mogli u cjelosti ostvariti svoja konstitutivna prava na legitimno predstavljanje i ustavnu jednakopravnost s druga dva konstitutivna naroda zajamčena Daytonskim mirovnim sporazumom i Ustavom BiH, da pokrenu pravne i političke procedure za novu institucionalnu i teritorijalnu organizaciju BiH kojom će osigurati potpunu ustavnu jednakopravnost tri konstitutivna naroda”, zaključuje se u sedmom te posljednjem zaključku HNS-a za subotnje zasjedanje.
wpDiscuz
