U svakom od mandata u kojem je Komšić ponižavao katolike u BIH samim svojim izborom, kardinal u BIH bio je Vinko Puljić a njegova siva eminencija Ivo Tomašević. Utjecajno sivilo iza kardinala s ne tako izraženim prohrvatskim stavom. Da se ovaj dvojac borio za prava katolika koliko za TV kadroviranja po Sarajevu, i prelijevanja novaca iz RH proračuna koji pripadaju narodu, na račune bosanskih klerikalnih haljinica, kudikamo bi katolicima bilo bolje u BIH.
Nikada niti u jednom mandatu Željka Komšića Vatikan nije problematizirao Komšićevo slanje ambasadora u Vatikan. Nikada!
Iako je i bez samog Puljića logično da Vatikan i Hrvatska, svaki put, kad se Hrvate i katolike u BIH pomnoži s Nula, povuku svoje diplomate iz BIH i istovremeno protjeraju one Komšićeve iz Zagreba i Rima. Ne. Umjesto toga gledamo ovih dana RH ambasadora na iftarima kod obitelji Pejić. Ta familija je nešto kao udruga malih Komšića.
Evo Zagreb, za njih odavno znamo da su tek samo paradni zaštitnici prava Hrvata u BIH koji se boje svoje sjene kad je u pitanju izgovaranje rečenice o BIH, no zašto je Vatikan tako inertan po pitanju katolika u BIH? Zašto ih toliko ne zanimamo?
Možda zato što mu nitko iz Crkve u BIH nije slao pisma o onome što nam se događa. O onome što nam rade i što nam planiraju raditi. I da ne bi bilo u redu prema BH katolicima primiti Komšićevog diplomatu.
Ili naprosto zato što Vatikan ne šljivi Puljića?
Ili je pak najrealniji sljedeći odgovor:
Puljić igra igru toplo hladno. Prvo napadne Komšića, podigne si cijenu, potom se nagodi. Gurne svog čovjeka u Vatikan. Potom Vatikanu javi – sve je ok – i sve se potom gurne pod tepih.
Sjetimo se trećeg Komšićevog oktroiranja onomad kad je uz tuzlanske parole silovanja i nabijanja na kolac, preoteo treći put mjesto od naroda svog biološkog oca, za interese naroda svog političkog oca.
Mjesto koje mu ne pripada. Ni po Božjem ni po ljudskom.
Puljić je tada izjavio da je “i Hitler izabran po tadašnjem legalnom zakonu” aludirajući da se putem nekad legalnih zakona može nametnuti nepravda.
Komšić mu je odgovorio brutalno i ogavno, na način koji je bio ponižavajući za Crkvu, ne samo za Kardinala:
“Puljiću idi klekni u Jasenovac, u Topolu u BIH, pokaj se za grijehe Pavelića, uradi odmak od njega”.
Sve se brzo stišalo. Komšić je osvanuo na Puljićevom domjenku a Žontar, Komšićev veleposlanik, ili pak Tomaševićev? – s agremanom u Vatikanu.
No nevezano za mogući pakt Puljić-Komšić, (čitaj Tomašević-Komšić), tim komentarom morala je biti zgranuta i sama Živa Crkva , ne samo birokratska crkvena uprava Vinka Puljića u BIH. Čitaj birokracija Ive Tomaševića.
Željko Komšić, jedan notorni bošnjački nacionalist, izdanak SDA, stranke koja je u ratu osnivala Handžar divizije, i grlila HOS-ove krilnike, upravo taj nacionalist Komšić koji je u uredu držao portret Ustaše i krilnika Kraljevića, usudio se priljepiti Ckrvi u BIH atribut fašizma.
Poručio je prvom čovjeku Crkve u BIH da se ide distancirati od zla nacizma.
Ne treba to učiniti On, Željko Komšić, koji je nacistu držao u otetom uredu nego eto kardinal Vinko Mimoza Puljić se treba distancirati od nacizma.
Ne on Komšić koji je bio suborac i Handžaru i HOS-u i El Mudžahidu, nego Puljić.
Nacisti sve i da postoje Puljića bi zadnjeg primili u svoje redove.
Za Komšića nismo sigurni da bi bio tako nepoželjan krilnik. I danas ga slave oni koji slave HOS i Handžar. I El Mudžahid.
No to nije tema ovog teksta. Činjenica je da Vatikan tada od napada nije zaštitio svog čovjeka Vinka Puljića a niti sam dignitet Crkve.
Činjenica je da Vatikan nikada do danas nije otvoreno stao uz katolike u BIH i poručio da barem neće sudjelovati u njihovom ponižavanju na diplomatskim razinama.
Kako?
Pa tako što bi odbili primiti Komšića , kao i njegove ambasadore. Postao bi za njih persona non grata. Ono što Komšić u suštini jeste. Produkt islamističke politike SDA čiji mogući narativ doista jeste potiranje katoličanstva. Stanje na terenu tijekom rata i poslije rata to i pokazuje. Radi se o prostoru koji SDA generali zovu “Prostorom džihada” i na kojem je danas kršćanstvu u rangu statističke greške, a Crkve služe kao kiparski spomenici, budući da u njih malo tko više ima za ulići.
Sve sukladno onoj Alijinoj rečenici iz Islamske deklaracije da Islam nije moguć niti u kakvoj opciji suživota s drugim i drugačijim.
I ne samo da iz Vatikana nisu zaštitili Puljića nego su posve formalno i hladno potpisali treći agreman trećem Komšićevom izaslaniku u Vatikan. Stanovitom Žontaru. Čije se ime nije čulo zbog druge diplomatske afere oko Komšića. Protuzakonitog imenovanja osobe s krivotvorenim CV-om u Češku. Martine Mlinarević.
Jedini put kad je Vatikan odbio primiti Komšićevog ambasadora i poručio da se pošalje netko drugi bilo je kada je poslan stanoviti Zelenika, koji Vatikanu nije odgovarao zbog činjenice da je bio razveden. Što će reći da je Vatikanu bitna personalna ćudorednost dotičnog, ne i činjenica da istog šalje Komšić Nećudoredni.
Čovjek koji Crkvi pripisuje atribute nacizma.
Ako pak Vatikan posve normalno šuti na taj atribut, je li ga time prešutno priznao?
Je li dakle u konačnici posrijedi nezainteresiranost Vatikana za prava i dostojanstvo katolika u BIH, jesmo li im previše siromašni i nebitni da bi stali uz nas ili naprosto Vatikan ne šljivi Puljića ni 5%?
Odgovor je otprilike jednoznaćan. Vatikan nas gleda kroz Puljića. Puljića ne shvaćaju ozbiljnim pa ni nas ne shvaćaju ozbiljnim. Puljić ih ne informira o detaljima pa oni nemaju na što reagirati.
- Je li Vatikan upoznat s transparentnom iz Tuzle na kojem se prijetilo silovanjem i nabijanjem na kolac?
- Je li Rimu javljeno da Komšić Puljiću poručuje da se izvoli distancirati od Pavelića?
- Je li Vatikanu pojašnjenja igra oko bleiburške mise?
- I koje je izjave pri tome Komšić davao?
- I kako su u Komšićevom Sarajevo istu misu iskoristili za kršenje osnovnih ljudskih prava, te skrivanje afere Respiratori?
Odgovor će prije biti da nije nego da jeste.
Da se kod katolika u BiH ikada pojavila reformatorska vjerska organizacija, da su primjerice pripadnici evangelističke , protestantske crkve počeli uzimati vjernike Vatikanu , propagirajući ideal slobode i otpora nepravdi umjesto ideala patnje, trpnje, lažnih ukazanja i Ahdname, možda bi Vatikan i reagirao.
Ovako , Vatikan je nominalno uz nas iako svo vrijeme gleda našu muku i ne reagira.
Opet zašto bi zaštitio nas kad niti vlastite svetinje niti vlastite ljude nisu u stanju zaštititi?
Usred Međugorja Fratrizani godinama vode kult lažnih Ukazanja , tvrdeći da se Gospa pojavila 50.000 puta, davši 50.000 izjava, stvarajući tako režim, dogmu oko tog kulta na način da svi koji u to ne vjeruju budu prikazani kao otpadnici od vjere. Antikristi koji ne vjeruju u Gospu u dvorištu. Iznad natkasne. Ili u Gospu iz Kružnog toka.
Tvrde da se Gospa ukazuje petkom u 17:45 osim u doba korone i osim kad Jakovljevoj supruzi kasni avion u Splitu.
Uz sve to Papa i nešto manje sveti oci po Vatikanima ne reagiraju i ne kažnjavaju začetnike kulta. Koji nije ništa drugo nego krivovjerje. Nova Crkva suprostavljena Vatikanu.
Dakle ni zloporabu imena Djevice Marije u našem narodu nisu u stanju zaštititi. Svakoj fratrizančini dopustili su da se igra Gospom i stavlja joj riječi u usta. Što je veliki , ogroman grijeh prema nauku katoličke Crkve.
Nisu reagirali niti kada je fratrizanska vlastela organizirala otmicu biskupa Perića, usamljenog borca za otkrivanje istine oko lažnih Ukazanja, niti kad su protiv njega snimili udbaški film. Da, upravo ti i takvi koji su prema Titovim izvještajima činili preko 60% članova UDBE u sektoru “svećenstvo”, oteli su biskupa i snimili film o tom časnom čovjeku, tvrdeći da je KGB agent.
Papa nikada nije spomenuo Grabovicu, mjesto u kojem je jedinica Zulfikar (*Muhamedov mač u prijevodu) kršćane kao u doba Armenskog genocida nabijala na križeve zbog pripadnosti Kristu. Ubivši cijelo selo. Silovavši žene. Pobivši sve što je hodalo. Čak i životinje.
Kako odgovoriti što je stvarni uzrok tolikoj šutnji Vatikana na muku koju katolici u toj Vatikanu bliskoj zemji – BIH prolaze, osim da Vatikan Crkvu u BIH odavno ne shvaća ozbiljno. I da ju već stoljećima gleda kao šizmu. Redodržavu koja se odmetnula od Vatikana. Koje je i Bartulu Kašiću prijetila da ne šalje novog svećenstva u sultanovu Bosnu.
Bosanski franjevci (daidže) odali su se šizmatičnom kultu Ahdname, suprotno Kristovom nauku da se ne može služiti dva gospodara, i da se samo svome Bogu klanjaš i njemu jedinome služiš, odavno su na liniji najvećeg nacionalizma. I to oni najgrlatiji među njima. Zatajili su i zločin nad vlastita dva brata u Fojnici koji više gotovo i ne spominju. Pucaju po Hrvatima u BIH na koje im nišane usmjeri sarajevska islamistička sećija. Traže od stranih sila da im se braći, po želji Sarajeva uskrate prava. Pišu peticije po željama sećije.
Hercegovski fratrizani su se opet odali gore narečenom kultu Ukazanja, Pape su prozivali za pedofiliju, zazidavali Crkve. po želji istih. Ne svi dakako. Zato i ne koristimo riječ “fratar”. Kako ne bi generalizirali i krititzirali sve. Oni hrabri među njima izopćeni su i gurnuti na samo dno tog reda.
Sve to sve ove godine gledao je mirno Vinko Puljić. Taj isti koji se nagađao i pogađao s Komšićem. Trgovavši s našim pravima.
Prema tome očekivati od Vatikana da djeluje, sve dok je na čelu Crkve u BIH Puljić, i dok se usred BIH međusobno jačaju dvije fratrizanske šizme iluzorno je.
Vatikan nas naprosto već dulje vrijeme gleda kao šizmatičan prostor . Prostor polukatoličanstva.
Još da znaju da se u Crkvi u gorici nalazi mural Rafaela Bobana, Četnika i Ustaše, nacrtan u istoj ravni s Kristom i Svetim Stjepanom mučenikom, i da svećenstvo sa Širokog želi beatificirati nacistu Radoslava Glavaša, Pavelićevog pustifratra zbog kojeg su partizani činili onakav zločin nad nekadašnjom mu braćom u Širokom, možda bi nakon tih spoznaja Vatikan poručio Islamskoj zajednici u BIH:
Dajte islamizirajte to do kraja. Nama to ne treba. To se Boga ne boji. To ni Gospu ne poštuje.
Možda kažemo. Jer politika kristijanizacije i evangelizacije Vatikana odavno ovdje ne postoji. Već punih 557 godina. Iako su primili u Vatikanu amanet kraljice Katarine. I njenu krunu, koja se ima vratiti u Bosnu, kada ona više ne bude pod Osmanlijama. Evo Osmanlija odavno nema al iz Vatikana se ne vraća niti riječ, kamo li kruna. A prema Vatikanu i Crkvi idu uvrede i prijetnje kakve joj nije slao ni El Fatih. Iz Jajca. Prije 557 godina, kad je našem kralju odsjekao glavu, i dao riječ da će doći dan kad će se on “kalif” pomokriti po papinskoj stolici u Rimu.
A ako je ikome trebala reevangelizacija, prosvjetiteljska, slobodarska, ne dogmatska, trebala je ovom narodu.
Možda je i za nju kasno.
******
Najnoviji primjer nagodbe Puljić-Komšić imamo ovdje:
Katolička tiskovna agencija posve normalno najvaljuje sljedeći događaj oko jaslica u Vatikanu:
Preko noći se “zaboravilo” što je prije par tjedana toj istoj Crkvi poručivao Komšić. Naravno da je projekt dogovorio i zaokružio njegov ambasador Žontar. Onaj isti protiv kojeg Puljić i Tomašević nisu imali primjedbe.
Pogledajmo tko nadzire rad Katoličke tiskovne agencije u BIH:
I stvari postaju jasnije.
Potom imamo reakciju Vajdnera koji tvrdi da je cijela priča licemjerna od strane Predsjedništva:
VAJDNER ZA HMS: Radi se o apsurdu jer u Predsjedništvu BiH ne sjedi legitimni hrvatski član
No tko je u ovoj cijeloj priči licemjer, zaključite sami.
Komšić je tek mali SDA trol. Nacionalistički SDA jazavac koji radi posao svog političkog gazde.
Pitanje koje si trebate postaviti je sljedeće:
- Kako je moguće da nikada do sada Puljić i Tomašević nisu rušili Komšićeve diplomate u Vatikanu. Dok dio Crkve jeste stao protiv Čovićevih imenovanja u diplomaciji.Prema nekoj svojoj poslanici ljubavi: “Čini drugome što ne želiš da tebi drugi učini”.Onoj poslanici koju Isus nikada nije izrekao.
I što mislite je li ih Vatikan ikada kaznio zbog toga?
Naravno da nije. Jer taj isti Vatikan, nikad o tome nije informiran.
Tomašević je to bio dužan javiti.
No bit će se drug monsinjor bavio namještenjem intimusa Markovića na BH televizije, pa nije primjetio da fratrizani po Bosnama stanoviti grlati Šarčevići, Babići, Nikice i Jeleči, gaze po Novim Zavjetima.
Mašući Kuranima.
Kao jedinim dopuštenim svatim naukom.
poskok.info