U pokretanju bilo kojeg ulaganja danas potrebni su, uz kakvo-takvo znanje, doza hrabrosti i doza ludosti, piše Večernji list BiH.
Potpisnik ovih redaka, pak, u trgovanju kriptovalutama znanja nije imao, želio je samo znati nešto više o tome, uložiti pa se živcirati i tražiti razloge zašto je vrijednost neke kriptovalute pala, zatim biti u euforiji pa saznati zašto je skočila. Tako je, silom prilika, i naučio.
Pada, raste, pada…
Umjesto u najpopularniji bitcoin, uložio sam dio sredstava u jedan ethereum. Koliko god broj jedan djelovao nedovoljno, našim riječima “sitno”, u ovom poslu ili hobiju, kako ga nazovete, itekako je vrijedan.
Internetska burza, na kojoj sam svojom valutom – konvertibilnom markom, koju sam pretvorio u dolare, kupio kriptovalutu, tražila je od mene više provjera, slično kao i banka kad otvarate račun. Sada je već i kalendarski kraj ljeta, a ja sam tijekom čitavoga, s obzirom na to da sam u to krenuo na njegovu početku, pratio što se događa.
Navečer legnem, cijena jednog ethereuma je, primjerice, 310 dolara, ujutro me dočeka pad na 250 dolara, pa na 200…, a prije prve subote u rujnu išao je iznad 400 dolara. Bitcoin, svima prepoznatljiv, primjerice, tada je rastao iznad 5 tisuća dolara. I onda, te “crne rujanske subote”, paf, vrijednost je počela drastično padati.
S lokalnim, hercegovačkim “kriptopoduzetnicima” krenuo sam u raspravu što se dogodilo i ubrzo su svjetski mediji objavili kako je Kina srušila vrijednost kriptovaluta.
Naime, odlučili su zabraniti ICO, postupak prikupljanja stvarnog novca prodajom virtualne valute ili kriptovalute. Smatra se kako je mjera privremena jer Kina, u kojoj je tržište kriptovaluta vrijedno 150 milijardi dolara, namjerava proizvesti državnu kriptovalutu.
Hu Bing, član Kineskoga instituta za financije i bankarstvo, potvrdio je da je zabrana za ICO privremena, uskoro je vrijednost kriptovaluta oprezno počela rasti.
Navodno, kineske vlasti traže da se trgovanje kriptovalutama stavi pod zakonske okvire i na tome se, dok traje zabrana, i radi. U lokalnim, hercegovačkim krugovima, nekolicina je onih koji su ponešto uložili i sada prate situaciju. Donosimo razmišljanje jednog Gruđanina, mlađeg poduzetnika, koji nije želio ići u javnost s imenom i prezimenom, ali koji je, za razliku od autora redaka, puno ozbiljniji trgovac kriptovalutama.
Špekulanti i mediji
“Po mom mišljenju, kriptovalute su svakako budućnost i one su ništa drugo nego odraz razvoja i napretka čovječanstva. Ako pogledamo tijekom povijesti, kako bi ljudi došli do određenih dobara i usluga, koristili su se robnom razmjenom ili trampom.
Kako bi se taj proces olakšao, uveden je kovani novac, zatim papirnati, onda je nastalo kartično plaćanje…, logičan slijed je daljnji napredak i još veća jednostavnost, brzina i sigurnost plaćanja, što kriptovalute svakako jesu“, kaže nam.
Ističe kako je njihova popularnost i u najrazvijenijim zemljama zanemariva, a u BiH je još manja te je objasnio način funkcioniranja kriptovaluta u financijskim tokovima.
“Svi novčani tokovi prolaze kroz neku infrastrukturu, velike i kompleksne sustave raznih institucija, banaka i središnjih banaka, u svijetu kriptovaluta ne postoje banke i središnje banke, ali novčani tokovi svakako postoje i također zahtijevaju infrastrukturu.
Tu na scenu stupaju “rudari”, tisuće “rudara” dodjeljuju dio svoje snage određenoj kriptovaluti kako bi joj stvorili infrastrukturu potrebnu za normalno odvijanje potrebnih procesa i za to bivaju nagrađeni u jedinicama iste kriptovalute“, kaže nam.
Ističe i kako kriptovalute ne bi nazvao poslom.
“Je li netko u poslu s eurima ako ima eure ili ako prima nagradu za rad u eurima? Često u medijima vidimo naslove o rastu vrijednosti pojedinih kriptovaluta te prilike vrebaju špekulanti na burzama kriptovaluta, kao što vrebaju i na svim ostalim burzama roba, usluga, vrijednosnih papira i novca! Vrijednost svega ovisi o ponudi i potražnji. Ako kriptovalute uđu u masovno korištenje, vrijedit će mnogo, ako ne uđu, tj. ako svijet ne prepozna lakoće, kao i mnoge, propast će“, zaključuje naš sugovornik za kraj.
wpDiscuz