Njemački Frankfurter Allgemeine Zeitung objavio je članak o bh. mladeži “koja ima nerealna očekivanja, traži posao ali ne i rad i da su i sami krivi za mizeriju u kojoj žive”.
”Kada na jugu ili istoku Europe dođe do nemira, ne prođe dugo a da se oni ne obrazlože visokom stopom nezaposlenosti mladih. Ništa drugačije nije ni s prosvjedima u BiH. Političari u BiH nisu u stanju suzbiti nezaposlenost mladih”, pisalo je ovih dana, recimo, u švicarskom listu Neue Zürcher Zeitung, prenosi Radio Deutsche Welle.
Potresna brojka
I zaista, u BiH je, prema navodima Svjetske banke, 58 posto mladih između 15 i 24 godine nezaposleno. To je čak za balkanske standarde potresna brojka.
Je li BiH država u kojoj korumpirana politička elita ne daje šansu mladim i dobro obrazovanim ljudima? Slovenka Katarina Cvikl, koja od 2012. radi za najbolji Institut za sociološka istraživanja u BiH ‘Populari’, daje drugačiji odgovor na ovo pitanje. Iz empirijski potkrijepljene analize i studije puno se može naučiti o BiH, kao naprimjer da su mnogi nezaposleni mladi Bosanci i Hercegovci sami krivi za mizeriju u kojoj žive. Studija se prije svega bavila apsolventima visokoškolskih ustanova.
Na tu ideju su došli u Institutu “Populari”, tražeći podmladak.
”Iskustvo koje smo stekli s njima bilo je uznemirujuće, od aplikacija za posao, preko intervjua, do radnog morala”, kaže Katarina Cvikli dodaje da su i mnogi potencijalni poslodavci stekli su sličan dojam, “tako da smo došli do zaključka da o tome moramo pokrenuti javnu raspravu”.
Mladi snose svoj dio odgovornosti
To im je i uspjelo i to s vrlo provokativnim tezama. U BiH se stalno tvrdi da je loša ekonomska situacija i nedostatak mogućnosti za posao razlog nezaposlenosti. Ali i sami mladi snose svoj dio odgovornosti. To počinje s nerealnim očekivanjima mnogih apsolvenata. Stalno im govore da su oni elita zemlje i da posao čeka na njih. Njihovi pogledi dolaze i od njihovih profesora, koji uglavnom pripadaju staroj YU-školi.
Iz godine u godinu je u BiH sve više studenata. U posljednjih 15 godina taj broj se udvostručio. U 2000. ih je bilo 58.000, a sada ih je 115.000. Roditelji podupiru svoju djecu u vjerovanju da su oni previše dragocjeni da bi radili neki posao koji nije dovoljno prestižan ili koji nije u skladu s njihovim obrazovnim profilom, kaže se u studiji Instituta “Populari”.
Mnogi studenti ne žele ni znati za praksu, za pohađanje semestara na fakultetima u inozemstvu, gdje bi se uz dodatne poslove sami mogli financirati ili daljem obrazovanju.
Neki suposlovi sramota
U Velikoj Britaniji, gdje je Katarina Cvikl završila studij, studenti sami uz raznorazne posliće financiraju barem dio troškova strašno skupog studija.
Zapravo, kod velikog broja bh. studenata ambicioznost se ispoljava u pogledu njihovih nerealnih očekivanja i to je iskustvo koje je napravio i Davor Odobašić, direktor privatnog portala za posredovanja posla firmama pod nazivom posao.ba.
”Profesori ih čak uvjeravaju da su neki poslovi za njih sramota. A upravo početnici s ovakvim gardom nemaju šansi da dobiju ili zadrže posao”, govori Odobašić.
Jasmin Bešić, direktor Omladinskog centra “Kult” stalno pita novopečene akademce kako vide svoju budućnost.
”Mnogi od njih sanjaju da sjede u kafiću i preko telefona orkestriraju svoje suradnike”, kaže on.
Ankete pokazuju da su posebno omiljeni poslovi u državnoj službi, u Elektroprivredi ili Telekomu.
Traže posao, ali ne da rade
”Mnogi mladi ljudi traže posao, ali ne i i da rade i nemaju interesa za rad i zalaganje” dodaje Bešić.
Nije mu jasno kako netko može s dvadeset i nešto ili 30 godina života biti zadovoljan s plaćom od 1.000 KM i istim poslom i pita se: “Pa gdje im je ambicija?”
Ankete pokazuju i da mnogi, u potrazi za poslom, nisu spremni napustiti svoj rodni kraj. Ali, mogu li mladi ljudi s ovakvim gardom i stavovima kriviti korumpirane političare za to što su nezaposleni?
Institut Populari je kritiziran u BiH zbog ove studije.
”Izvještaj pripisuje krivicu mladima bez poslaiamnestira političare. Osim toga, “Populari” se nije zapitao zbog čega bh. fakulteti proizvode apsolvente koji nemaju šansi da se snađu u poslovnom životu. Kritika nije neosnovana”, kaže Katarina Cvikl i najavljuje sljedeću studiju, koja će se pozabaviti obrazovnim sustavom u BiH, zaključuje se u članku lista Frankfurter Allgemeine Zeitung.
wpDiscuz