Riječ je o pokretnoj izložbi na kojoj će se prezentirati umjetničke fotografije stećaka s lokaliteta pod zaštitom UNESCO-a na području Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Sve fotografije su upotpunjene detaljnim tekstualnim objašnjenjima, uključujući opis područja na kojem je stećak fotografiran te pojedinosti o samom spomeniku. Izložba je svoje putovanje trebala započeti u Mostaru i to u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače.  Nakon Mostara izložba se trebala preseliti u Sarajevo, potom u Zadar i Kotor.

Ovaj projekt afirmira internacionalnu i prekograničnu suradnju, kulturnu povezanost, promovira zajedničku kulturnu baštinu te ima za cilj osnažiti i potaknuti daljnju zajedničku suradnju i kao takav dobio je i potporu Ministarstva kulture i športa Federacije Bosne i Hercegovine. A biti na popisu UNESCO-a svjetske kulturne baštine je od velike važnosti, što treba stalno isticati i osvješćivati pogotovo mlade generacije. Mlade treba kontinuirano educirati o baštini, potrebi da se baštinu čuva i poznaje, kako bi svoje znanje mogli prenijeti i sljedećim generacijama.

Empty room with a dark gray wall mockup

Projekt je dugoročnog karaktera, planira se slična dinamika događanja i idućih godina, a cilj izložbi je približiti građanima BiH, Hrvatske, Crne Gore i Srbije, potom i šire, kulturnu baštinu i umjetničku vrijednost stećaka koji su proglašeni svjetskom kulturnom baštinom te ponovna valorizacija stećaka i njihova popularizacija.  Također, ovom izložbom želimo utjecati na turističke organizacije da u svoje turističke ponude „pod obavezno“ uvedu i obilazak stećaka, kao i utjecati  na lokalne vlasti kako bi ih potaknuli na što bolju zaštićenost ovih područja, što kvalitetniju promociju i obilježavanje.

A stećci, ili Kameni spavači kako ih je nazvao pjesnik Mak Dizdar, srednjovjekovni su nadgrobni spomenici koji predstavljaju zajedničku kulturnu baštinu BiH i jednu od najvećih misterija ovih prostora. Podizani su između 12. i 16. stoljeća na teritoriji BiH, Hrvatska i dijelova Crne Gore i Srbije.  U BiH  stećaka ima oko 60.000, u Hrvatskoj oko 4.450, u Crnoj Gori oko 3.050, a u Srbiji oko 2.270. Najranije opise stećaka nalazimo u putopisu Itinerarium iz 1530. godine, Benedikta Kuripečića, slovenskog tumača austrijskog cara Ferdinanda I. Habsburškog, a njihovo sustavno istraživanje počinje nakon Austro-Ugarske aneksije BiH 1878. godine.

Podsjećamo da su BiH, Crna Gora, Hrvatska i Srbija 2009. godine nominirale stećke kao zajedničko naslijeđe za upis na UNESCO-ov popis svjetske baštine. Odbor UNESCO-a je prihvatio 15.7. 2016. godine uvrštavanje stećaka na popis zaštićene svjetske baštine. Na popisu nazvanoj Stećci, srednjovjekovni nadgrobni spomenici, nalazi se 30 nekropola, od kojih su 22 u BiH, po tri na području Srbije i Crne Gore te dvije u Hrvatskoj.

A kako je pandemija koronavirusa promijenila sve naše planove, odlučili smo izložbu organizirati online, dok se ne steknu uvjeti za klasičnu postavku.  Svi koji žele pogledati virtualnu izložbu mogu to učiniti na sljedećoj poveznici: